Kovačević: Putin ne želi priznati da je Rusija izgubila rat

Komentirajući ukrajinsku ponudu Rusiji o uzajamnom prekidu napada na civilne ciljeve na Crnom moru, Kovačević je rekao da ona ima dva aspekta.

"S jedne strane je interes Ukrajine da brodski promet u Crnom moru funkcionira i da Ukrajina može izvoziti hranu i drugo što izvozi. A s druge strane je ta ponuda bazirana na osjećaju Ukrajine da je do te mjere ugrozila ruske položaje u Crnom moru, osobito Krim, da očekuje pozitivan ruski odgovor", rekao je.

Dodao je da Ukrajinci polaze od pretpostavke da bi i Rusima bilo u interesu da se napadi na civilne ciljeve prekinu, ali da "očito ruska strana nije uzela u razmatranje taj ukrajinski prijedlog".

Prema njegovim riječima, Rusija ne može braniti Krim, gdje postoji kriza opskrbe hranom, vodom i gorivom, dok ruski turisti masovno napuštaju poluotok.

"Znamo da taj most, promet preko mosta kojim je Rusija spojila Krim s ruskim kopnom, ne funkcionira zbog toga što Ukrajinci uspješno napadaju i most i brodove u Crnom moru. I zbog toga je Ukrajina iznijela taj prijedlog: nećemo mi napadati vas, nemojte vi nas", kazao je Kovačević.

"Putin ne želi priznati da je Rusija izgubila taj rat"

Kovačević smatra da bi bilo razumno krenuti s ograničenim dogovorima ako širi sporazum trenutačno nije moguć, ali ističe da s ruske strane zasad nema jasnih signala spremnosti na takve pregovore.

"Rusija zapravo i dalje odbija pristati na pregovore o primirju ili uvesti primirje prije početka pregovora o miru. Zapravo, Rusija prejudicira ishod pregovora o miru da bi pristala na primirje", rekao je.

Razlog tome, smatra Kovačević, leži u ratnim ciljevima ruskog predsjednika. "Predsjednik Putin ne želi odustati od ostvarivanja svojih ratnih ciljeva. Ne želi priznati da je zapravo Rusija izgubila taj rat."

Kovačević je objasnio i zašto smatra da Rusija nije uspjela ostvariti svoje ciljeve.

"Rusija nije uspjela ostvariti svoj cilj: pokoriti cijelu Ukrajinu. A ne uspijeva ni svoj sekundarno definirani cilj ostvariti, a to je pod rusku kontrolu staviti neokupirane dijelove onih četiriju pokrajina koje je Rusija proglasila svojim teritorijem", rekao je.

Dodao je da je za rusku vlast trenutačno posebno bolno to što Rusija ne uspijeva obraniti ciljeve u svojoj unutrašnjosti od napada dalekometnih ukrajinskih dronova.

"Kao dva boksača koja su u knockdownu"

Govoreći o napadima na infrastrukturu i iscrpljivanju ekonomskih kapaciteta dviju strana, Kovačević je ocijenio da je Ukrajina uspjela vojne operacije prebaciti unutar Rusije.

"Time jasno pokazuje da nije riječ ni o kakvoj prostorno ograničenoj specijalnoj vojnoj operaciji, nego o otvorenom ratu", kazao je. Trenutačnu situaciju usporedio je s borbom dvojice boksača.

"Trenutno stanje je takvo da ga možemo usporediti s borbom dvojice boksača koji su i jedan i drugi u nokdaunu i više nikakav obrambeni gard nemaju, nego samo napadaju. I pitanje je tko može duže izdržati."

To pitanje, dodao je, povezano je i s ekonomskom i s političkom održivošću. U slučaju Ukrajine ona je u velikoj mjeri vezana uz pomoć Europske unije i SAD-a.

"Europska unija zapravo u potpunosti financira Ukrajinu u tom obrambenom ratu od ruske agresije. Pitanje je koliko će Europa ustrajati u toj pomoći", rekao je.

Naglasio je i važnost američke pomoći.

"Bez logističke pomoći, bez navođenja satelitskog, Ukrajinci ne bi mogli s takvim uspjehom pogađati ciljeve u Rusiji, a bez američke asistencije to ne bi bilo moguće."

Kovačević smatra da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uspio uvjeriti američkog predsjednika da "i Ukrajina ima neke karte", ali da u jednadžbi mogućeg mirovnog sporazuma najveća nepoznanica ostaje Vladimir Putin.

"Treći svjetski rat počeo je 2022."

Na pitanje može li se govoriti o tome da je Treći svjetski rat već počeo i gdje bi smjestio početak velike promjene svjetskog političkog poretka, Kovačević je izdvojio 2022. godinu.

"Ja bih rekao da je počeo 2022. godine, kad je Zapad, nakon što je ukrajinski predsjednik odbio predati se, odlučio podupirati Ukrajinu i iskoristiti Ukrajinu za ostvarivanje zapadnih ciljeva, a to je nanošenje strateškog poraza Rusiji", rekao je.

"Ako se jednoj od stalnih članica Vijeća sigurnosti i nuklearnoj državi koja je nuklearna sila želi nanijeti strateški poraz, jasno je da je riječ o najavi rata."

Prema njegovim riječima, konvencionalni oblici tog rata zasad su ograničeni na Ukrajinu, dok su se hibridni oblici proširili na unutrašnjost Rusije, a i Europa je izložena različitim oblicima hibridnih napada.

Kurilski otoci i odnosi Rusije i Japana

Kovačević se osvrnuo i na odnose Rusije i Japana te spor oko Kurilskih otoka. Rekao je da Rusija ne želi odustati od teritorija koji smatra dijelom svog nacionalnog teritorija, dok Japan polaže pravo na otočje.

"Posjet predsjednika Putina kurilskim otocima, tamo stacioniranim pomorskim snagama Ruske Federacije, za Japan je zapravo provokacija", rekao je.

Dodao je da nije sasvim jasno želi li Putin time skrenuti pozornost s neuspjeha u Ukrajini i ukazati na mogućnost ozbiljnijih sukoba s Japanom kako bi mobilizirao rusku javnost u smislu podrške vlasti.

"Svakako, to je pitanje koje još treba razjasniti, ali je sasvim jasno da to zbivanje oko kurilskih otoka otežava moguću suradnju Japana i Rusije, nipošto je ne olakšava", rekao je Kovačević.

"Službena priča Kremlja se polako raspada"

Na kraju se osvrnuo na Putinovu poziciju unutar Rusije. Pozivajući se na istraživanja Levada centra, Kovačević je rekao da je podrška ruskom predsjedniku opala te da se sve veći broj ljudi u anketama usuđuje reći da očekuje mir.

Govoreći o kampanji za parlamentarne izbore, rekao je da Kremlj nastoji kontrolirati situaciju, ali da ne može u potpunosti spriječiti kandidate da govore o ratu.

"Zbog toga nervoza u Rusiji raste. Unatoč kontroli koju Kremlj ima nad izborima, ipak ishod izbora nije u potpunosti predvidljiv", rekao je.

Kovačević je upozorio i na problem koji za vlast predstavlja službeno objašnjenje napada unutar Rusije.

"Pa kad bi i tako bilo, svaki normalan građanin će postaviti pitanje: 'Pa dobro, kakva smo mi država u kojoj se toliko terorističkih napada događa svaki dan?'"

"Službena priča Kremlja se polako raspada i s porastom nervoze u Kremlju bilježit će se porast političke represije", zaključio je Kovačević.