Građani sve teže dolaze do peleta, cijene skaču u nebesa, a zaliha nema

Biznis 31. kol 202211:281 komentar
Podijeli:
Izvor: Image by sam8927 from Pixabay/Ilustracija

Pelet se već godinama reklamira kao povoljniji i ekološki prihvatljiviji način grijanja, a posljednjih godina sve više građana se odlučuje za pelete. Iako je porasla potražnja, situacija na tom tržištu nije posve stabilna i kontrolirana, a cijene rastu i do 500 posto.

Sisačka trgovina građevinskim materijalom Exco između ostalog prodaje pelete, a problemu nestašice svjedočili su već ranije, no ne u ovolikoj mjeri, kažu.

vezana vijest

“Prijašnjih godina nismo dobivali dovoljnu količinu peleta, već oko 80 posto potreba, dok ove godine to nije ni 10-20 posto. Lani smo u prvih šest mjeseci prodali 350 tona, a ove godine za isti period 750 tona. Ako govorimo o tome da je interes kupaca neusporedivo veći nego prijašnjih godina, možemo reći i da je tržišna potražnja porasla samo ove godine i do 300 posto u odnosu na prethodne godine”, govori Igor Radanović iz Excoa za tportal.hr.

Ukupna proizvodnja peleta u RH je oko 550.000 tona, od čega je domaća potražnja oko 20 posto.

Potrošači se okreću peletu

Iz HUP-Udruge drvne i papirne industrije kažu da se sve ostalo moralo izvoziti zbog slabe domaće potražnje, koja je puno niža nego u zemljama u okruženju te ispod potražnje u većini zemalja Europske unije.

“Vodili smo brojne promidžbene aktivnosti, no bez ikakvog rezultata. Ogroman broj ljudi nije uopće znao što je pelet. Glavni izbor je bio plin, najviše je novca uloženo u plinsku mrežu. Sada kada je došlo do dramatičnih promjena sa plinom, potrošači se okreću peletu. Da bi došlo do ravoteže, treba neko vrijeme”, ističe dr. Ivić Pašalić, predsjednik HUP-Udruge drvne i papirne industrije, dodajući da je svima cilj da se ukupna količina proizvedenog peleta potroši u Hrvatskoj.

Do nestašice peleta nije došlo, naime ima ga za kupiti u većini trgovačkih centara, benzinskim crpkama…, navode iz HUP-Udruge.

“Dodatno treba imati na umu da su do ove godine kupci u Hrvatskoj kupovali pelet u pravilu na jesen ili početkom zime. Zbog toga su i trgovci tako organizirali nabavu i prodaju, pripremajući se za zimu. Mnogi su ostali iznenađeni i nepripremljeni za potražnju usred ljeta”.

Država je smanjila PDV na 13 posto, te je sada u proceduri dalje smanjenje na pet posto. “Za sada ne vidimo potrebu za nekom posebnom državnom intervencijom”, kažu.

“Interes kupaca je abnormalan. Većina poziva je samo o tome jesmo li dobili pelete ili kad ćemo ih dobiti”, navodi Igor Radanović iz Excoa, čija tvrtka nabavlja pelete od dva domaća proizvođača, a cijena im je varirala ovisno o periodu nabave.

Dodaje kako su reakcije kupaca podijeljene, od razumijevanja za aktualnu situaciju do vrijeđanja i vikanja.

Kaže, naime, da je po nekim izračunima nabavna cijena u posljednjih šest do devet mjeseci porasla 130 do 150 posto. Prije šest mjeseci prodavali su pelet po otprilike 1,25 kuna za kilogram plus PDV, koji je tada iznosio 25 posto, a danas košta 2,73 kune plus PDV preko 13 posto. No ta cijena nije konačna jer svaku iduću isporuku dobivaju po većoj cijeni.

Prodaja na crnom tržištu

“Vrlo je važno spomenuti da je do ove godine postojala proljetna akcija s nižom cijenom od zimske, pa su mnogi ljudi u tom periodu rješavali svoju potrebu za ogrjevom. Uz to, mnogi mali proizvođači prodavali su pelet na crno, bez obračunatih tadašnjih 25 posto PDV-a, pa je to građanima znalo ispasti mnogo povoljnije nego danas. Teško mi je reći je li ova situacija vezana samo uz rat u Ukrajini, ali mislim da je na ovu konkretnu situaciju kod nas više utjecala povećana potražnja kupaca iz Europske unije s većom platežnom moći, a koji su pokupovali puno veće količine peleta nego prethodnih godina i tako prouzrokovali nestašicu, samim time i povećanje prodajnih cijena proizvođača”, smatra Radanović.

Vjeruje da će se situacija popraviti te da će se veći dio tržišta ipak opskrbiti raznim kanalima te tako smanjiti pritisak. Očekuje da zbog velikog poskupljenja pelet više neće biti u skupini povoljnijih načina grijanja, pa bi moglo doći do pada potražnje.

Povećanje potražnje rezultat poremećaja na talijanskom tržištu

Povećanu potražnju od zadnjeg kvartala prošle godine bilježi i delnički RST-Pellet, jedna od najvećih i najmodernijih tvornica peleta u Hrvatskoj, koja ‘sve što proizvede odmah i proda’, pa na skladištu zaliha nema.

Kažu da je povećanje potražnje rezultat poremećaja na jednom od najvećih tržišta peleta, talijanskom. Poremećaji na tržištu nastali su i zbog poremećaja lanaca u opskrbi, problema brodskog prijevoza (nekonkurentnost proizvođača peleta iz Sjeverne i Južne Amerike), ali i kamionskog prijevoza (nekonkurentnost proizvođača peleta iz sjeverne i istočne Europe).

Rezultat je smanjena ponuda na glavnom tržištu, produbljena u ovoj godini, a rat u Ukrajini utjecao je na porast cijena drvne sirovine, električne energije, repromaterijala, goriva, rezervnih dijelova, kao i zabrana uvoza dobara iz Rusije i Bjelorusije te zabrana izvoza peleta iz Srbije i BiH. Pojašnjava to Goran Petranović, financijski direktor tvrtke RST-Pellet.

“U Hrvatskoj prodajemo naše proizvode krajnjim kupcima (maloprodaja), trgovcima i trgovačkim lancima. Od 2019. godine, otkada smo pokrenuli proizvodnju, udio domaćeg tržišta u ukupnoj prodaji konstantno raste. U prijašnjim godinama ono je iznosilo oko deset posto od ukupne prodaje, koja iznosi otprilike 65.000 tona godišnje, dok će u ovoj godini, procjenjujemo, biti na približno 20 posto”, kaže Petranović.

Do prije nekoliko godina hrvatsko tržište peleta nije ni postojalo

Proizvodnja svih proizvođača peleta u Hrvatskoj iznosi otprilike 450.000 do 500.000 tona godišnje. Hrvatsko tržište ima potrebe za najviše 70.000 do 80.000 tona godišnje, uz konstantan blag godišnji rast.

Petranović pojašnjava da do prije nekoliko godina hrvatsko tržište peleta nije ni postajalo, iako je Hrvatska udruga za biomasu (CROBIOM) svojevremeno pokretala razne inicijative s ciljem poticanja većeg korištenja obnovljivih izvora energije u javnim, državnim, gradskim i općinskim ustanovama. No neuspješno.

“Proizvođači su bili primorani okrenuti se isključivo vanjskim, razvijenijim tržištima po pitanju potrošnje peleta kako bi uopće opstali. Kako bi proizvođač peleta opstao, mora raditi cijele godine”. navodi Petranović.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar