Koliko će dugo Europljani raditi? U jednoj zemlji mirovina tek sa 74 godine

Očekuje se da će oko dvije trećine europskih zemalja povećati dob za umirovljenje muškaraca, dok će to učiniti tri četvrtine zemalja kada je riječ o ženama.

Prema analizi Euronewsa koja obuhvaća podatke za 32 zemlje, muškarci će imati višu dob za umirovljenje u 21 zemlji, a žene u njih 24.

Na razini EU-a, uobičajena dob za odlazak u mirovinu trebala bi porasti za oko dvije godine za muškarce i 2,6 godina za žene, pokazuje izvješće Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) Pensions at a Glance 2025.

Usporedba se odnosi na osobe koje su otišle u mirovinu 2024. godine i one koje su iste godine s navršene 22 godine ušle na tržište rada, uz pretpostavku neprekinute radne karijere. Ta bi generacija u pravilu odlazila u mirovinu krajem 2060-ih.

„Povećanje dobi za odlazak u mirovinu i dalje je uobičajena strategija za poboljšanje financijske održivosti mirovinskih sustava bez smanjenja razine mirovina”, navodi se u izvješću.

„Alternativno, financijska održivost može se postići povećanjem doprinosa ili smanjenjem razine mirovinskih naknada.”

Pa gdje će dob za umirovljenje najviše rasti i koje će zemlje imati najvišu dob za odlazak u mirovinu?

Gdje muškarci danas najranije, a gdje najkasnije odlaze u mirovinu?

Prema podacima OECD-a za 2024. godinu, najviša dob za odlazak muškaraca u mirovinu iznosi 67 godina, a imaju je Danska, Norveška, Island i Nizozemska. Prosjek Europske unije iznosi 64,7 godina.

Turska je izrazita iznimka, s dobi za umirovljenje od samo 52 godine. Slijede Grčka, Slovenija i Luksemburg, gdje muškarci odlaze u mirovinu sa 62 godine.

Među pet najvećih europskih gospodarstava Njemačka ima najvišu dob za odlazak muškaraca u mirovinu – 66,2 godine, dok Francuska ima najnižu, 64,3 godine.

Gdje će muškarci raditi do 70. godine ili dulje?

Na razini EU-a muškarci koji su 2024. godine s 22 godine ušli na tržište rada u prosjeku će odlaziti u mirovinu sa 66,7 godina, oko 2069. godine.

Danska će imati najvišu dob za odlazak muškaraca u mirovinu – čak 74 godine. Do kraja 2060-ih dob za umirovljenje dosegnut će 71 godinu u Estoniji te 70 godina u Italiji, Nizozemskoj, Švedskoj i Cipru.

Najniža dob za umirovljenje muškaraca bit će 62 godine u Sloveniji i Luksemburgu.

Među najvećim europskim gospodarstvima muškarci u Italiji odlazit će u mirovinu najkasnije, sa 70 godina, slijedi Ujedinjena Kraljevina sa 68 te Njemačka sa 67 godina. U Francuskoj i Španjolskoj muškarci će odlaziti u mirovinu sa 65 godina.

Turska bilježi najveći rast: muškarci će raditi 13 godina dulje

Muškarci u Turskoj suočit će se s najvećim povećanjem dobi za odlazak u mirovinu – čak 13 godina, s 52 na 65 godina.

U Danskoj će dob za umirovljenje muškaraca porasti za sedam godina, a slijede Estonija, Italija, Slovačka i Cipar, gdje će povećanje iznositi najmanje pet godina.

U Švedskoj će muškarci raditi četiri godine dulje, do 70. godine života, a u Grčkoj do 66. godine.

U Nizozemskoj će dob za umirovljenje porasti za tri godine, na 70 godina, a u Finskoj na 68 godina.

Povećanje od najmanje dvije godine očekuje se i u Portugalu te Ujedinjenoj Kraljevini, gdje će dob za umirovljenje dosegnuti 68 godina, kao i u Češkoj, Rumunjskoj i Belgiji, gdje će iznositi 67 godina.

U Njemačkoj i Francuskoj dob za odlazak muškaraca u mirovinu povećat će se za manje od godinu dana, dok će u nekoliko drugih zemalja ostati nepromijenjena.

Gdje će žene imati najvišu dob za odlazak u mirovinu?

Kod žena danas najvišu dob za odlazak u mirovinu – 67 godina – imaju Danska, Nizozemska, Island i Norveška. Prosjek Europske unije iznosi 64 godine.

Turska ima uvjerljivo najnižu dob za umirovljenje žena, 49 godina, a slijedi Poljska sa 60 godina.

Na razini EU-a žene koje su 2024. godine s 22 godine ušle na tržište rada u prosjeku će odlaziti u mirovinu sa 66,6 godina, odnosno 2,6 godina kasnije od žena koje su otišle u mirovinu 2024.

Kao i kod muškaraca, Danska će imati najvišu dob za umirovljenje žena – 74 godine. U Estoniji će ona dosegnuti 71 godinu, a u Italiji 70 godina. Žene u Nizozemskoj, Švedskoj i Cipru također će raditi do 70. godine.

Unutar EU-a Poljska će i krajem 2060-ih zadržati najnižu dob za odlazak žena u mirovinu – 60 godina.

Među najvećim europskim gospodarstvima žene u Italiji odlazit će u mirovinu sa 70 godina, u Ujedinjenoj Kraljevini sa 68, u Njemačkoj sa 67, a u Francuskoj i Španjolskoj sa 65 godina.

Budući da Turska danas ima iznimno nisku dob za umirovljenje žena, upravo će ondje biti zabilježen najveći rast – čak 14 godina, s 49 na 63 godine.

U Italiji će dob za umirovljenje žena porasti za 6,2 godine, a u Danskoj za sedam godina.

Povećanje od najmanje četiri godine očekuje se i u Estoniji (6,3 godine), Slovačkoj (5,8 godina), Cipru (pet godina), Rumunjskoj (4,8 godina), Austriji (4,5 godina) te Švedskoj i Grčkoj (četiri godine).

U Španjolskoj će dob za odlazak žena u mirovinu ostati 65 godina. Njemačka i Francuska zabilježit će povećanje manje od godinu dana, dok će u Ujedinjenoj Kraljevini ono iznositi dvije godine.

Starenje stanovništva stavlja mirovinske sustave pod sve veći pritisak

U nekim zemljama promjene očekivanog životnog vijeka utjecat će na dob za odlazak u mirovinu. Primjerice, Danska bi mogla ublažiti sadašnju izravnu povezanost između dobi za umirovljenje i očekivanog životnog vijeka.

U tom slučaju, navodi se u izvješću, „projicirana dob za odlazak u mirovinu bila bi niža od 74 godine”.

Izvješće upozorava da će stanovništvo zemalja OECD-a u idućih 25 godina ubrzano starjeti. Na svakih 100 osoba u dobi od 20 do 64 godine broj osoba starijih od 65 godina porast će s 33 u 2025. na 52 u 2050. godini. Za usporedbu, 2000. godine taj je broj iznosio 22.