Kardiolog upozorava: Ovako se zaštitite od ljetnih vrućina

Ravnatelj KB-a Sveti Duh i predstojnik Klinike za unutarnje bolesti, prof. dr. sc. Edvard Galić, istaknuo je u razgovoru za središnji Dnevnik HTV-a da su tijekom ljeta češće hospitalizacije zbog poremećaja srčanog ritma, srčanog i moždanog udara.

Dehidracija može imati ozbiljne posljedice

Prema riječima Galića, u hitnim službama tijekom toplinskih valova najčešće se liječe osobe s dehidracijom, vrtoglavicom, nesvjesticom i naglo povišenim krvnim tlakom.

Objasnio je da nedovoljan unos tekućine smanjuje volumen krvi, zbog čega ona postaje gušća, što povećava rizik od stvaranja krvnih ugrušaka, infarkta i moždanog udara.

Ljeti raste broj srčanih bolesnika

Iako su bolesti srca među najčešćim razlozima hospitalizacije tijekom cijele godine, ljetni mjeseci donose dodatni porast broja pacijenata.

Uz upale pluća i sepsu, liječnici najčešće liječe poremećaje srčanog ritma, srčane i moždane udare. Istodobno, hitni bolnički prijemi često uključuju i pacijente s blažim tegobama uzrokovanima vrućinama, poput dehidracije i kolapsa.

Što se događa s organizmom na velikim vrućinama?

Kako bi održalo normalnu tjelesnu temperaturu, tijelo tijekom visokih temperatura širi krvne žile, pojačava znojenje i ubrzava disanje.

No, ako se izgubi previše tekućine, organizam više ne može učinkovito regulirati temperaturu. Krv postaje gušća, krvni tlak može pasti, a istodobno raste opasnost od tromboze, infarkta i moždanog udara.

Najugroženiji su stariji i kronični bolesnici

Poseban oprez preporučuje se starijim osobama te oboljelima od kroničnih bolesti. U najvećem su riziku osobe sa srčanim zatajenjem, koronarnom bolešću, poremećajima srčanog ritma, dijabetesom te oni koji su već pretrpjeli infarkt ili moždani udar.

Liječnici im savjetuju redovito mjerenje krvnog tlaka, praćenje tjelesne težine i dovoljan unos tekućine, kao i obraćanje liječniku pri pojavi bilo kakvih novih simptoma.

Terapiju ne treba mijenjati na svoju ruku

Galić upozorava da pojedini kronični bolesnici tijekom ljeta samoinicijativno smanjuju doze lijekova ili ih potpuno prestanu uzimati, što može imati ozbiljne posljedice.

Naglašava da se terapija, osobito lijekovi za snižavanje krvnog tlaka i diuretici, smije prilagođavati isključivo u dogovoru s liječnikom.

Alkohol i energetska pića dodatno opterećuju organizam

Iako mnogi posežu za hladnim pivom ili energetskim pićima kako bi se rashladili, stručnjaci upozoravaju da takvi napitci mogu pogoršati stanje.

Alkohol potiče gubitak tekućine i širi krvne žile, dok energetska pića s velikim udjelom kofeina ubrzavaju rad srca. Takva kombinacija, osobito tijekom velikih vrućina ili fizičkog napora, može dodatno povećati zdravstvene rizike.

Klima-uređaji mogu pomoći, ali uz jedno pravilo

Suprotno čestom mišljenju, klima-uređaji nisu štetni ako se pravilno koriste. Liječnici preporučuju održavanje temperature u zatvorenim prostorima između 24 i 26 stupnjeva Celzija.

Pritom upozoravaju da treba izbjegavati nagli prijelaz iz ekstremne vrućine u vrlo rashlađene prostorije jer takav temperaturni šok može dodatno opteretiti srce. Postupna prilagodba organizma i dovoljan unos tekućine ostaju najvažnije mjere zaštite tijekom toplinskog vala.