Vlada želi potaknuti građane da investiraju ušteđevinu: "Moći će ulagati bez oporezivanja dobiti"

"Građani raspolažu značajnim iznosima štednje, ali ih drže u banci po niskim prinosima. Također, sudjelovanje malih ulagača na tržištu kapitala je prilično skromno zbog nerazumijevanja o ulaganjima na tom tržištu. Glavni cilj ovog štedno-investicijskog računa jest pomoći građanima da diverzificiraju svoje portfelje i povećaju svoje bogatstvo", rekao je Bule u Hrvatskom saboru.

Račun će prema prijedlogu Zakona o hrvatskom investicijskom računu moći otvoriti svaki punoljetni porezni obveznik te na njega uplatiti najviše 200.000 eura. Za one koji u pet godina od prve uplate s računa ne povuku nikakva sredstva, dobit će mogućnost uplate dodatnih 50.000 eura.

"To su niskorizična ulaganja, govorimo o poduzećima koja su izlistana na burzi te o obveznicama RH i drugih država Europske unije i OECD-a. Rizici jesu veći nego u slučaju depozita kod banke, no nikako nije riječ o instrumentu kojim se omogućavaju ulaganja u one najrizičnije oblike na financijskom tržištu", pojasnio je državni tajnik.

Nema plaćanja poreza na dobit

Investicijske račune već je uvelo 13 država članica EU, dodao je. Građani će u svakom trenutku moći povući novac sa svog investicijskog računa, bez plaćanja poreza na ostvarenu dobit.

"Zbog zaštite imovine ulagatelja, ulaganja neće smjeti biti koncentrirana u financijske instrumente istog izdavatelja, u iznosu većem od 50 posto ukupnog iznosa ulaganja. Navedeno ograničenje primjenjuje se samo ako ukupni iznos ulaganja na hrvatski investicijski račun prelazi 20.000 eura", istaknuo je Bule.

Dodatni uvjet je i taj da 20 posto portfelja tijekom godine mora biti uloženo u financijske instrumente povezane s RH.

Kako bi predloženi zakon polučio uspjeh, državni tajnik napominje da je potrebno unaprijediti financijsku pismenost građana, a nije isključena ni mogućnost uvođenja financijske pismenosti u školski kurikulum.

Prijedlog zakona podržava i oporbeni SDP. "Najvažniji dio jest taj da možete staviti svoj novac i dugoročno ulagati kako bi to onda bio neki oblik vaše mirovine ili vaše štednje, a država će vas nagraditi time da nećete biti oporezovani niti ćete morati voditi administrativne postupke", naglasio je zastupnik Boris Lalovac.

HDZ-ov zastupnik Marko Pavić također kao glavni cilj navodi poticanje dugoročnih ulaganja umjesto kratkoročne trgovine.

"Imamo 91 milijardu eura aktive od štednje hrvatskih građana i želimo da građani budu aktivniji na tržištu kapitala", poručio je.

Učinkovito upravljanje vlastitim energetskim georesursima

Zastupnici su potom raspravili Konačni prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa kojim se stvaraju preduvjeti za učinkovito upravljanje vlastitim energetskim georesursima i ubrzavaju administrativni postupci.

Uvode se i fleksibilniji modeli dodjele prava na istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, omogućuje ponovna uporaba postojeće naftno-rudarske infrastrukture te pojednostavljuju uvjeti za razvoj geotermalnih projekata, kazao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Radi se o resursima koji će imati sve važniju ulogu u hrvatskom energetskom sustavu i procesu dekarbonizacije gospodarstva, istaknuo je zastupnik HDZ-a Goran Kaniški te kao primjer naveo geotermalno polje Lunjkovec-Kutnjak u Varaždinskoj županiji.

"Istraživanja potvrđuju geotermalni rezervoar na dubini oko 2300 metara, s temperaturom vode od 140 stupnjeva. Potencijal tog područja prepoznat je za proizvodnju električne i toplinske energije, a projekt predviđa mogućnost geotermalne elektrane snage 16 megawata", rekao je.

SDP-ov Mate Vukušić smatra da u zakonu nije jasno definirana korist koju građani mogu imati od geotermalne energije.

"Voda, sunce, vjetar i toplina iz zemlje su resursi koji pripadaju svim građanima Hrvatske, a ne u prvom redu koncesionarima", kazao je.

Predložio je da najmanje 50 posto naknade za pridobivene količine ugljikovodika i geotermalnih voda pripadnu jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi eksploatacijsko polje, koja će se zatim namjenski potrošiti na energetsku obnovu, obnovljive izvore energije i komunalnu infrastrukturu.