Stiže najsnažniji El Niño u posljednjih tisuću godina, rekord je već srušen: "Na razini je Godzille"

Najnoviji podaci pokazuju da je porast temperature u središnjem dijelu Tihog oceana, ključnom području za praćenje El Niña, dosegnuo 3,05 Celzijevih stupnjeva. Time je premašen dosadašnji rekord od 3,02 stupnja, zabilježen krajem studenoga 2015. godine, koji je bio najviši u 150 godina suvremenih mjerenja. Temperatura se uspoređuje s prosjekom za razdoblje od 1991. do 2020. godine, prenosi Guardian.

Mjera koju preferira većina meteorologa kao referentnu vrijednost koristi pomični 30-godišnji prosjek, čime se uzima u obzir i globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem. Taj pokazatelj, poznat kao ONI (Niño 3.4), također je na rubu rušenja rekorda – samo je jednu stotinku stupnja ispod rekorda iz 2015. godine. Oba pokazatelja temelje se na podacima američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA).

Prema najnovijim prognozama, vrhunac El Niña mogao bi biti dosegnut u studenome i prosincu, uz odstupanje temperature od čak 4 Celzijeva stupnja, pokazuje prosjek 14 različitih modela koje je analizirao klimatolog Zeke Hausfather.

To je toliko iznad vrijednosti zabilježenih tijekom prijašnjih El Niña da je Hausfather situaciju opisao kao „zapanjujuću“, dok su je drugi nazvali El Niñom „razmjera Godzille“.

Svako povećanje temperature iznad 0,5 stupnjeva smatra se El Niñom, dok se ono iznad 2 stupnja službeno klasificira kao „vrlo snažan“ El Niño, često nazivan i „super El Niño“.

Najsnažniji u najmanje posljednjih tisuću godina

Trenutačni El Niño vjerojatno je najsnažniji u najmanje posljednjih tisuću godina i dodatno će zagrijati atmosferu čija temperatura već ubrzano raste zbog globalnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem.

Kombinacija tih dvaju čimbenika znači da bi 2027. godina mogla uvjerljivo nadmašiti dosadašnje temperaturne rekorde i postati najtoplija godina otkako postoje mjerenja.

Klimatska kriza, uzrokovana onečišćenjem povezanim s fosilnim gorivima, već pojačava ekstremne vremenske pojave i odnosi ljudske živote. El Niño dodatno povećava posljedice, a već je počeo utjecati na područja diljem planeta mijenjajući uobičajene vremenske obrasce.

„Vrlo snažni El Niño događaji poput onih 1997./1998. i 2015./2016. bili su povezani sa stotinama milijardi dolara štete diljem svijeta – ovaj događaj daleko ih nadmašuje“, rekao je Hausfather, čija je analiza objavljena na portalu Carbon Brief.

Profesorica Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu upozorila je da je riječ o golemoj preraspodjeli energije unutar klimatskog sustava.

"Opasan događaj"

„Ovaj je događaj opasan jer se odvija u klimatskom sustavu koji je zbog ljudskog utjecaja već znatno topliji“, rekla je.

„Zbog toga ćemo na mnogim mjestima diljem svijeta vidjeti dosad nezabilježene temperaturne ekstreme, sa svim njihovim posljedicama za zdravlje, sigurnost opskrbe hranom i nestašicu vode“, dodala je.

„El Niño dolazi i odlazi, ali sve dok nastavljamo sagorijevati fosilna goriva, javlja se u uvjetima sve viših temperatura, zbog čega se zajednice mnogo teže nose s njegovim posljedicama.“

Vrući i suhi uvjeti u Indoneziji već su potaknuli rekordne šumske požare i smrtonosne razine onečišćenja zraka, dok je u Indiji došlo do smanjenja ključnih monsunskih oborina.

Suša u Srednjoj Americi i na Karibima uzrokuje gubitke usjeva i usporava trgovinu zbog niskog vodostaja Panamskog kanala. Svjetski program za hranu (WFP) u kolovozu je upozorio da bi posljedice El Niña mogle gurnuti oko 50 milijuna ljudi u stanje akutne gladi te dodatno povećati cijene.

Godine obilježene El Niñom u nekim regijama donose i intenzivnije kiše i poplave. Peru i Čile već osjećaju njihove posljedice, a otežan je i pristup Machu Picchuu. Afrički rog također je vrlo osjetljiv na povećane količine oborina, dok se na jugu SAD-a tijekom zime očekuju obilne kiše.

Zbog iznimno snažnog El Niña očekuje se toplije i suše ljeto na južnoj hemisferi, što znači povećanu opasnost od šumskih požara i suša u Australiji i južnoj Africi.

Očekuju se i snažniji tajfuni na Pacifiku. S druge strane, El Niño obično smanjuje aktivnost uragana na Atlantiku, a neuobičajeno je da ove godine ondje još nije zabilježen nijedan uragan.

Iako su uobičajene posljedice El Niña dobro poznate, znanstvenici su zabrinuti da bi klimatska kriza mogla dodatno pojačati njegove učinke i promijeniti poznate obrasce. To bi državama i lokalnim zajednicama otežalo pripreme.

Svjetska meteorološka organizacija UN-a priopćila je da je pokrenula najveću mobilizaciju u svojoj 50-godišnjoj povijesti kako bi pomogla nacionalnim meteorološkim službama u izradi prognoza koje mogu „spašavati živote“.

Glavni tajnik UN-a António Guterres početkom rujna upozorio je na razmjere fenomena.

„El Niño pred našim očima poprima goleme razmjere. Znanost ne ostavlja prostora za sumnju: planet se nalazi u neistraženim vodama, a svijet u zoni opasnosti od ekstremnih vremenskih prilika. Sada se vodi utrka između rastućih rizika i naše predanosti klimatskom djelovanju i zaštiti ljudi“, rekao je.

Profesor Bill McGuire također je upozorio na ozbiljnost situacije.

„Ono što se događa u ekvatorijalnom dijelu Tihog oceana zapanjujuće je i moglo bi predstavljati jedan od najvećih globalnih vremenskih poremećaja u posljednjih tisuću godina.“

„To će izazvati niz vremenskih katastrofa diljem svijeta“, dodao je.

McGuire je istaknuo da snažni El Niño može imati razorne posljedice i za svjetsko gospodarstvo.

„Dok je velika recesija 2008. dovela do smanjenja svjetskog BDP-a za oko dva bilijuna dolara, super El Niño 1997./1998. prouzročio je gubitke od 5,7 bilijuna dolara.“

Trenutačni El Niño već je premašio intenzitet tog fenomena.

Novija istraživanja pokazuju da globalno zagrijavanje sada pojačava cikluse El Niña, koji zatim dodatno povećavaju posljedice klimatske krize. Analize koralja, godova drveća i povijesnih dokumenata upućuju na to da nijedan El Niño u posljednjih tisuću godina nije dosegnuo sadašnju razinu, rekao je Hausfather.

„Sve posljedice El Niña pojačane su globalnim klimatskim promjenama“, rekao je profesor Kevin Trenberth iz američkog Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja.

„Ljeto na sjevernoj hemisferi obilježeno ekstremnim vrućinama i požarima u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji samo je primjer onoga što nas čeka.“