Takvi usjeci postoje na čak 234 mjesta na slovenskim autocestama. Stoga se postavlja pitanje kako doprinose sigurnosti prometa i skraćuju li životni vijek ceste?
Riječ je o mjeri poboljšanja odvodnje s prometnice, odnosno drenaže. Njime se želi spriječiti stagniranje debljeg sloja vode na kolniku koji bi mogao uzrokovati tzv. akvaplaning – gubitak kontrole nad vozilom zbog tankog sloja vode između gume i površine ceste, piše N1 Slovenija.
Mjera mehaničkog brazdenja vozne površine stručno se naziva “žljebljenje”, jer se posebnim strojem u usjeku napravi nekoliko utora kroz koje otječe voda. Rezovi su duboki između 3 i 7 milimetara, objašnjavaju u Darsu, tvrtki koja održava slovenske autoceste.
To su mjesta gdje se poprečni nagib ceste mijenja s jedne na drugu stranu.
Kako su objasnili u Darsu, to je obično predviđeno u sklopu obnove ili novogradnje prometnice, no samo iznimno se na tu mjeru odlučuje naknadno, ako je otjecanje vode s određenog dijela prometnice lošije od očekivanog.
“Međutim, prvo je potrebno utvrditi uzrok stagnacije vode, jer se ponekad pokaže da je za stagnaciju vode npr. kriv je asfaltni sloj i potrebna je samo lokalna sanacija”, priopćili su.
Unatoč tome što je riječ o planiranom “oštećivanju” kolnika, iz Darsa tvrde da utore ne skraćuju vijek trajanja kolnika. “Ne, jer su utori napravljeni u za to predviđenoj rešetki i nisu toliko duboki”, dodaju.
Dars je u siječnju ove godine s ljubljanskom tvrtkom Avavias potpisao dvogodišnji ugovor o obnovi utora na slovenskim autocestama vrijedan 320.000 eura.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!