Kako su velike boginje stigle u Ameriku? "U to nismo ni sumnjali, ali sad imamo genetski dokaz"

Rezultati istraživanja, objavljeni u uglednom znanstvenom časopisu Science, rasvjetljavaju način na koji se jedna od najsmrtonosnijih bolesti u ljudskoj povijesti proširila među domorodačkim stanovništvom nakon dolaska Europljana.

Bolest koja je desetkovala milijune ljudi

Velike boginje stoljećima su bile među najsmrtonosnijim zaraznim bolestima. Prije nego što su zahvaljujući cijepljenju iskorijenjene 1980. godine, virus je usmrtio oko trećine zaraženih, dok su preživjeli često nosili trajne i teške ožiljke.

Prva povijesno zabilježena epidemija velikih boginja u Americi izbila je 1518. godine tijekom španjolskog osvajanja Kariba. Bolest se potom munjevito proširila Sjevernom, Srednjom i Južnom Amerikom, usmrtivši milijune ljudi, posebno među autohtonim narodima koji nisu imali razvijen imunitet.

Najstariji genom virusa pronađen u Americi

Istraživači s Trinity Collegea u Dublinu analizirali su 13 uzoraka kostiju prikupljenih na arheološkom nalazištu Camarones na sjeveru Čilea.

U dva uzorka – iz kostiju nogu odraslog muškarca i žene u dobi između 18 i 35 godina – pronašli su tragove DNK virusa velikih boginja. Znanstvenici smatraju da je upravo ta bolest najvjerojatniji uzrok njihove smrti.

Datiranjem posmrtnih ostataka utvrđeno je da su živjeli između 1492. i 1631. godine, odnosno u razdoblju nakon početka europske kolonizacije američkog kontinenta.

Daljnja genetska analiza pokazala je da se virus pronađen u Čileu evolucijski nalazi između srednjovjekovnih europskih sojeva i kasnijih varijanti, što upućuje na to da potječe upravo od europskih oblika virusa.

Dokaz koji potvrđuje povijesne pretpostavke

Iako povjesničari već dugo smatraju da su velike boginje u Ameriku stigle s europskim osvajačima, ovo istraživanje prvi put donosi izravan molekularni dokaz koji potvrđuje tu teoriju.

"Nitko zapravo nije sumnjao da su velike boginje stigle na ovaj kontinent tijekom kolonizacije, ali sada za to imamo i genetski dokaz", rekla je biologinja Patricia Foster sa Sveučilišta Indiana, koja nije sudjelovala u istraživanju.

Znanstvenici, međutim, još ne mogu sa sigurnošću utvrditi koja je skupina donijela virus u Ameriku. Europski doseljenici pristizali su u više valova nakon putovanja Kristofora Kolumba 1492. godine, a moguće je i da se bolest širila preko Afrike tijekom razvoja transatlantske trgovine robljem.

Virus je možda putovao drevnim trgovačkim rutama

Posebno je zanimljivo što su infekcije otkrivene na području na kojem dosad nije bilo povijesnih zapisa o velikim boginjama. To otvara pitanje kako je virus dospio u tako udaljeni dio Južne Amerike.

Autori istraživanja pretpostavljaju da se bolest mogla širiti mrežama trgovine među autohtonim narodima koje su postojale i prije dolaska Europljana.

Analiza različitih sojeva virusa omogućila je i bolje razumijevanje njegove evolucije. Znanstvenici su utvrdili da je tijekom vremena virus izgubio ili deaktivirao pojedine gene, što mu je vjerojatno pomoglo da se učinkovitije prilagodi ljudskom organizmu.

Biološki trag jedne od najvećih katastrofa u povijesti

Autori studije ističu kako rezultati dodatno potvrđuju razmjere katastrofe koju su velike boginje izazvale među autohtonim stanovništvom Amerike. Epidemije su uništile čitave zajednice i znatno oslabile njihov otpor europskim osvajačima.

"Posljedice nisu bile samo kulturne ili demografske. One su doslovno zapisane u biološkim tragovima koje i danas možemo pronaći i analizirati", istaknula je suautorica istraživanja Constanza de la Fuente Castro, biološka antropologinja sa Sveučilišta u Čileu.