Revolucionarno istraživanje: Kako mjesto gdje živite utječe na brzinu starenja

Znanstvenici sa Sveučilišta u Manchesteru, u suradnji s istraživačima sa Stanforda i drugih međunarodnih institucija, analizirali su 322 zdrave osobe iz Europe, istočne Azije i južne Azije kako bi istražili kako genetika i okoliš zajedno oblikuju ljudsku biologiju.

Rezultati su objavljeni u znanstvenom časopisu Cell, a prenosi ih Technology Networks.

Genetika nije jedini faktor

Istraživači su koristili takozvani "multiomics“ pristup, koji uključuje analizu gena, proteina, crijevnog mikrobioma, metabolita i drugih bioloških pokazatelja.

Posebno su proučavali osobe istog genetskog podrijetla koje žive na različitim kontinentima, što im je omogućilo da jasnije razdvoje utjecaj genetike od utjecaja okoliša.

Pokazalo se da etničko podrijetlo snažno utječe na imunitet, metabolizam i sastav crijevnih bakterija, bez obzira na to gdje osoba živi.

Primjerice, sudionici južnoazijskog podrijetla pokazivali su znakove veće izloženosti patogenima, dok su Europljani imali veću raznolikost crijevnih bakterija i više spojeva povezanih s rizikom od srčanih bolesti.

Život izvan matičnog kontinenta mijenja biološku dob

Najzanimljiviji dio istraživanja odnosi se na biološku dob — procjenu koliko su stanice organizma "stare“ na molekularnoj razini.

Rezultati su pokazali da su Istočnoazijci koji žive izvan Azije biološki stariji od onih koji žive u Aziji.

Kod Europljana je primijećen suprotan trend — oni koji žive izvan Europe pokazivali su znakove mlađe biološke dobi.

Znanstvenici smatraju da to pokazuje kako okoliš i genetika međusobno djeluju na neočekivane načine te mogu ubrzati ili usporiti proces starenja.

Veza između starenja i crijevnih bakterija

Istraživanje je otkrilo i dosad nepoznatu povezanost između gena telomeraze, koji igra važnu ulogu u starenju stanica, i jedne vrste crijevnih bakterija.

Ta povezanost odvija se preko lipidne molekule nazvane sfingomijelin, što sugerira da crijevni mikrobi možda izravno utječu na brzinu starenja organizma.

Korak prema preciznijoj medicini

Autori studije ističu da rezultati pokazuju kako medicina budućnosti mora više uzimati u obzir genetsko podrijetlo i životno okruženje pojedinca, umjesto univerzalnog pristupa liječenju.

Profesor Richard Unwin sa Sveučilišta u Manchesteru rekao je da istraživanje jasno pokazuje kako ljudsku biologiju oblikuju i genetika i mjesto života.

"Bili smo iznenađeni koliko dosljedno etničko podrijetlo utječe na imunitet, metabolizam i mikrobiom, čak i kada ljudi žive tisućama kilometara daleko od mjesta podrijetla“, rekao je.

Prvo detaljno globalno profiliranje

Dodao je kako je jednako jasno da okoliš može značajno promijeniti ključne molekularne procese — pa čak i način na koji naše stanice stare.

Voditelj istraživanja Michael Snyder sa Stanforda istaknuo je da je riječ o prvom ovako detaljnom globalnom biološkom profiliranju ljudi iz različitih dijelova svijeta.

„To nam omogućuje da bolje razumijemo koje su biološke karakteristike povezane s etničkim podrijetlom, a koje s geografijom i načinom života“, rekao je Snyder.