Otkriveno zašto su Dalmatinci, Hercegovci i Crnogorci među najvišima na svijetu

Studiju pod nazivom "Mapiranje planinskih divova: Antropometrijski podaci sa Zapadnog Balkana otkrivaju jezgru iznimne tjelesne građe u Europi” predvodio je Pavel Grasgruber, uz suradnju istraživača iz regije, među kojima su Bojan Mašanović, Stevo Popović i Stipan Prce.

Rezultati se temelje na impresivnom uzorku od više od 47.000 mjerenja mladih muškaraca iz razdoblja između 2010. i 2018. godine. Analiza je pokazala da prosječna visina u pojedinim dijelovima Hercegovine, Dalmacije i Crne Gore prelazi 180 centimetara, dok u nekim lokalnim sredinama doseže i više od 183 centimetra. Time se ove regije svrstavaju u sam svjetski vrh, uz tradicionalno najviše nacije poput Nizozemaca.

U BIH odstupanje od prosjeka

Međutim, ono što je posebno zaintrigiralo znanstvenike jest činjenica da standardni čimbenici koji obično objašnjavaju visinu – poput prehrane, ekonomskog standarda i životnih uvjeta – u ovom slučaju ne daju potpuni odgovor.

Model koji su istraživači primijenili, a koji uključuje te parametre, za Bosnu i Hercegovinu predvidio je prosječnu visinu od oko 173,5 centimetara. Stvarna mjerenja, međutim, pokazala su prosjek od oko 181,2 centimetra, što predstavlja jedno od najvećih odstupanja zabilježenih u studiji, piše Politika.

Uloga genetike

U potrazi za objašnjenjem, autori su ukazali na moguću ulogu genetike. Posebno su istaknuli Y-haplogrupu I-M170, odnosno njezinu dinarsku granu I2a1a2-M423, koja je vrlo zastupljena u ovom području i u pojedinim dijelovima Hercegovine čini više od 70 posto muške populacije.

Ta genetska linija povezuje se s vrlo starim europskim populacijama, uključujući paleolitske lovce-sakupljače i zajednice koje su naseljavale jadranski prostor nakon ledenog doba.

Prostor miješanja naroda

Ipak, autori upozoravaju da se ovi podaci ne smiju tumačiti pojednostavljeno. Veza između haplogrupa i fizičkih osobina poput visine nije jasno utvrđena, jer visinu određuje velik broj gena i njihova međusobna interakcija. Zbog toga se genetski aspekt smatra više hipotezom nego konačno dokazanom činjenicom.

Istraživanje također ne dovodi u pitanje povijesne migracije niti tvrdi da su današnje populacije na Balkanu rezultat jedne genetske linije. Naprotiv, riječ je o prostoru koji je kroz stoljeća bio mjesto susreta i miješanja različitih naroda.

Jedinstven fenomen u Europi

Ono što ostaje kao čvrst zaključak jest da dinarski prostor predstavlja jedinstven fenomen u Europi – područje na kojem se kontinuirano bilježi iznimna visina stanovništva.

Znanstvenici pritom ističu da postoji mogućnost da ove populacije još nisu dosegnule svoj puni biološki potencijal, jer se u novijim generacijama bilježi trend dodatnog rasta, vjerojatno zahvaljujući kvalitetnijoj prehrani i boljim životnim uvjetima.

Zbog svega toga Balkan danas nije samo geografski i povijesno zanimljiv prostor, već i jedno od ključnih područja za proučavanje odnosa između genetike, okoliša i razvoja ljudskog tijela – svojevrsni "laboratorij“ u kojem se i dalje traži odgovor na pitanje zašto su upravo ovdje ljudi među najvišima na svijetu.