Prestanak rada i uživanje u zasluženoj mirovini i sporijem načinu života ima mnoge benefite - no također može izazvati i ubrzano usporavanje rada mozga, pokazala je nova studija temeljena na podacima iz Kine.
Kao u mnogim drugim zemljama, povećanje očekivanje životne dobi i smanjenje nataliteta doveli su do ubrzanog starenja populacije u Kini, zbog čega je uvedena nova shema ruralne mirovine (NRPS), prenosi Science Alert.
NRPS nudi stabilne prihode sudionicima koji odu u mirovinu sa 60 godina. Studija je pokazala da ovaj pristup, uz sve svoje benefite, također ima i druge posljedice koje nisu toliko pozitivne.
“Sudionici programa prijavljuju značajno niže razine društvenog angažmana, manje volontiranja i socijalne interakcije u odnosu na one koji ne sudjeluju u programu,” kaže primijenjeni ekonomist Plamen Nikolov sa sveučilišta Binghamton u New Yorku.
“Vjerujemo da je povećana socijalna izolacija čvrsto povezana s bržim kognitivnim propadanjem među starijom populacijom,” dodaje.
Proučavajući testove epizodičnog prisjećanja, ali i druge metode za mjerenje kognitivnih sposobnosti, istraživači su analizirali 10 godina vladinih podataka o 15.990 pojedinaca, od kojih su mnogi živjeli u zajednicama koje su usvojile novu shemu.
Mirovina je donijela neke pozitivne promjene: umirovljenici su u prosjeku konzumirali manje alkohola, a porasla je i vjerojatnost da će prestati pušiti. Popravile su im se i navike spavanja.
Međutim, pale su im socijalne aktivnosti i aktivnosti vezane uz mentalnu konduciju. Smanjenje kognitivne funkcije najviše se vidjelo u odgođenom prisjećanju – sposobnošću prisjećanja informacija kasnije – koji je prediktor demencije. “Pojedinci u zajednicama koje su uvele ovu shemu imali su značajno niže rezultate u odnosu na one koji su živjeli u mjestima koji nisu nudili ovaj program,” kaže Nikolov. “U gotovo 10 godina nakon implementacije ovog programa, on je doveo do smanjenja kognitivnog performansa na razini gotovo petine standardne devijacije u mjerenjima.”
Istraživači pretpostavljaju da je ključ u kognitivnom propadanju koje su primijetili upravo socijalna izolacija – a to je nešto čemu se može doskočiti uvođenjem programa i aktivnosti za starije u zajednicu.
Tim istraživača pozvao je na organizaciju ovakve vrste podrške. Također žele istražiti kako različiti tipovi posla (s jedinstvenim mentalnim zahtjevima) mogu utjecati na kognitivno propadanje u mirovini, što nije pokriveno ovom studijom.
Diljem svijeta, ljudi žive duže, a prekidanje rutine odlaska na posao dovodi do ogromnih promjena u gotovo svim aspektima života, što znači da bi se morala promijeniti i zdravstvena njega.
“Oni faktori koji pridonose boljem zdravlju mogli bi jednostavno biti mnogo različitiji od faktora koji pridonose boljem kognitivnom stanju među starijim osobama,” kaže Nikolov. “Društvene aktivnosti i osjećaj povezanosti vjerojatno su najsnažniji faktori koji određuju kognitivne sposobnosti u kasnijoj dobi.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!