TURISTIČKI KOMENTAR
Pinezić: Ljudi se mogu početi osjećati nepoželjnima u Hrvatskoj, ako nemaju debeli novčanik
Turistički stručnjak Nedo Pinezić, kod Borne Šmera u Novom danu, komentirao je ovogodišnju turističku sezonu i nova vladina financijska opterećenja za male obiteljske iznajmljivače
"Nažalost, već dugi niz godina svjedočimo sustavnoj kampanji kojom se nastoji obiteljski smještaj prikazati kao negativnu tekovinu hrvatskog turizma – optužuje ih se za sve i svašta, pa čak, u posljednje vrijeme, i za inflaciju. Ta kampanja ide od glavnih nositelja razvoja turizma. Stječemo dojam da, kao domicilno stanovništvo, koje baštini obiteljski smještaj više od 100 godina, postajemo nepoželjni kao dionici turističkog produkta, a glorificiraju se megainvesticije u tzv. mješovite resorte, tvrdi se da to hrvatski turizam treba i da je to viša dodana vrijednost", upozorio je Pinezić.
"Ljudi se mogu početi osjećati nepoželjnima"
Rekao je i kako ne postoji destinacija na ovome svijetu, uključujući i one najprestižnije poput Dubaija, Azurne obale ili Las Vegasa, u kojoj funkcionira model u kojem se razvija isključivi turizam, gdje dolaze samo gosti visoke platežne moći.
"U svim industrijama se najveći volumen prometa ostvaruje na srednjoj potrošačkoj razini. Premium segment je najblještaviji i najljepši i potreban, ali je u ukupnom volumenu neznatan. To znaju sve razvijene zemlje i destinacije znaju. Takva nas floskula vodi u slijepu ulicu u kojoj se može dogoditi da izgubimo atraktivnost potražnje, što se već osjeća u jeku sezone posljednje tri godine. Ljudi se mogu početi osjećati nepoželjnima u Hrvatskoj, ako nemaju debeli novčanik i ako ne odsjedaju u premium resortima", naglasio je Pinezić.
Ukupan teret na cijenu smještaja 50 posto
Komentirajući povećanje davanja za male obiteljske iznajmljivače, istaknuo je kako je paušalni porez samo jedan od parafiskalnih i fiskalnih troškova njihova poslovanja.
"Smještaj u domaćinstvu je izvor drugog dohotka i iznajmljivači ne ostvaruju ni zdravstvena ni mirovinska prava - to je dohodak na temelju imovinskih prava. Osim paušalnog poreza, tu je i paušalna turistička pristojba, pa turisitčka članarina, povećane komunalne usluge upravo za usluge smještaja u domaćinstvu, skuplje čišćenje, repromaterijal, u mnogim sredinama i povećana cijena vode. Sve im se povećalo, pa je ukupan teret na cijenu smještaja 50 posto, a kad bi se računala amortizacija, tada bi trošak iznosio preko 70 posto. Nepravedno je izvlačiti iz konteksta samo jedan trošak", ustvrdio je turistički stručnjak i napomenuo kako zbog svega toga postajemo cjenovno neatraktivna destinacija.

Politički apsurdi
Upozorio je i na politički apsurd da vlada s jedne strane poziva iznajmljivače da snize cijene, a s druge im podiže namete. Smatra i da se pogrešno na Mediteranu problem priuštivog stanovanja pokušava riješiti preko leđa građana, pa se misli da će se kažnjavanjem kratkoročnog najma stanova to riješiti.
"Stvaranje portfelja stanova za mlade obitelji je problem koji treba riješiti javni sektor, odnosno lokalna uprava i država. Vlasti na Mediteranu to izbjegavaju pa ispada da se preko leđa građana rješava problem priuštivnog stanovanja. Cijene i dugoročnog i kratkoročnog najma određuje tržište, ali vidimo da su cijene dugoročnog najma čak i rasle tamo gdje se interveniralo u kratkoročni najam", kazao je.
"Želi se da portfelj turističkog smještaja bude manje hrvatski"
"Sve su to kvaziargumenti kojima se smanjuje portfelj smještaja kod hrvatskih građana, želi se da bude manje hrvatski, a više strateških stranih investitora. Dio prometa se nastoji preliti u smještaj koji rade investitori. Nažalost, tolika je jagma za udio u dobiti hrvatskog turizma da se pojavljuje novi trend izgradnje resorta mještovite namjene gdje se kupuju nekretnine uz unaprijed dogovoreni model iznajmljivanja. S jedne starne se priča da smještaj kod domaćina nije dobar, ali se isti model nudi za odabrane investitore", upozorio je Pinezić.
Srpanjska turistička rupa druga najpoznatija u svemiru
Podsjetio je na primjer Španjolske koja je prepuštanjem turizma investitorima dovela do pobuna stanovništva protiv turizma, iako bi od njega zapravo trebali živjeti.
Komentirao je i srpanjsku turističku rupu, rekavši kako se treba domaćim turistima ponuditi bolje cijene za lipanj i srpanj pa da se "rupe izravnaju".
"Hrvatska turistička srpanjska rupa je druga najpoznatija rupa u svemiru nakon crne rupe", našalio se Pinezić i na kraju upozorio kako bi nam elitni turizam, koji segregira goste i zatvara ih u resorte, za posljedicu imao nestanak novca za život 1,3 milijuna ljudi koji žive uz obalu.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare