Željezna kugla veličine Mjeseca u središtu planeta usporila je i počela se vrtjeti unatrag

Iako zvuči dramatično, stručnjaci ističu da nema razloga za zabrinutost.

Kako je moguće proučavati jezgru Zemlje?

Do Zemljine unutarnje jezgre nije moguće doprijeti bušenjem – najdublja bušotina koju je čovjek napravio doseže tek nešto više od 12 kilometara, što je daleko od središta planeta, piše N1 BiH.

Znanstvenici zato koriste seizmičke valove nastale tijekom potresa. Uspoređujući zapise gotovo identičnih potresa kroz više desetljeća mogu otkriti sitne promjene u načinu na koji valovi prolaze kroz jezgru, što otkriva kako se ona okreće.

Tim sa Sveučilišta Južne Kalifornije analizirao je podatke prikupljene od 1964. godine do danas.

Dio prirodnog ciklusa

Rezultati pokazuju da ovo nije neuobičajena pojava.

Unutarnja jezgra desetljećima se okretala nešto brže od ostatka Zemlje, no postupno je usporavala. Oko 2010. počela je zaostajati za plaštem i korom, zbog čega se, gledano s površine, čini kao da se okreće unatrag.

Prethodna istraživanja sugeriraju da se takve promjene događaju u ciklusima dugima oko 70 godina, a znanstvenici procjenjuju da bi se unutarnja jezgra tijekom sljedećih pet do deset godina ponovno mogla ubrzati.

Hoće li se zbog toga promijeniti duljina dana?

Promjena brzine okretanja jezgre doista utječe na rotaciju Zemlje, ali toliko malo da je to praktički nemoguće primijetiti.

Riječ je o promjeni duljine dana od tek nekoliko tisućinki sekunde, što se može izmjeriti jedino iznimno preciznim atomskim satovima.

Voditelj istraživanja John Vidale naglasio je kako ta pojava nema nikakav utjecaj na svakodnevni život ljudi.

Zašto je ovo otkriće važno?

Iako nećemo osjetiti posljedice, znanstvenici smatraju da je istraživanje iznimno vrijedno jer pomaže razumjeti procese koji oblikuju Zemljino magnetsko polje.

Ono nastaje kretanjem rastaljenog metala u vanjskoj jezgri i štiti planet od štetnog Sunčeva zračenja. Bolje razumijevanje ponašanja unutarnje jezgre moglo bi pomoći u objašnjavanju razvoja Zemlje i promjena koje se odvijaju duboko ispod njezine površine.

Kako ističu autori istraživanja, čini se da je "ples" Zemljine unutarnje jezgre znatno složeniji nego što se dosad pretpostavljalo.