Dodikov ministar promijenio mišljenje, sad je za Južnu interkonkeciju

Ministarstvo kojemu je na čelu, kako je potvrdio Košarac, proslijedilo je na obveznu javnu raspravu prijedlog međudržavnog sporazuma o plinovodu Južna interkonekcija nakon što je parlament Federacije ranije ovog tjedna odobrio izmjene zakona o tom projektu kojima je kao investitor s pravom koncesije definirana američka privatna tvrtka AAFS Infrastructure and Energy bliska administraciji Donalda Trumpa.

Vlada Federacije je na temelju tih izmjena izradila prijedlog međudržavnog sporazuma i poslala ga Vijeću ministara BiH a Ministarstvo vanjske trgovine preuzelo je obvezu konzultacija s ostalim razinama vlasti.

Kada one dostave svoje mišljenje, a Košarac očekuje da će to biti brzo, Vijeće ministara poslat će prijedlog sporazuma Predsjedništvu BiH na odobrenje.

Plan je da se sporazum potpiše na marginama samita Inicijative triju mora koji će se potkraj travnja održati u Dubrovniku.

"Ističem našu punu posvećenost i potporu realizaciji projekta Јužna interkonekcija", izjavio je Košarac dodajući kako je to jedinstveni stav vodstva Republike Srpske i njenih predstavnika u tijelima vlasti BiH odnosno kako oni podupiru više plinskih interkonekcija radi energetske stabilnosti i kontinuiteta opskrbe.

"Nismo naivni!"

No nepunih godinu dana ranije Košarac je prijetio blokadom Južne interkonekecije sve dok se na razini BiH ne odobri i nova tzv. istočna interkonekcija prema Srbiji namijenjena isključivo opskrbi plinom iz Rusije.

"Stavljati u fokus Južnu interkonekciju zbog pojedinih američkih interesa dok se istodobno blokira istočna nova interkonekcija, može proći samo kod naivnih. Taj film nećete gledati! Nismo naivni! Dakle, prvo deblokada istočne nove interkonekcije u Predsjedništvu BiH, pa možemo razgovarati o upućivanju nacrta osnova za vođenje pregovora o zaključivanju sporazuma s Hrvatskom o Južnoj interkonekciji u dalju proceduru", napisao je Košarac u objavi na Instagramu u prosincu 2024. godine.

Vlasti u RS predvođene Miloradom Dodikom tada su uporno inzistirale na očuvanju opskrbe plinom iz Rusije prkoseći na taj način sankcijama što ih je protiv Moskve uvela Europska unija zbog ruske agresije na Ukrajinu. Dodik se osobno prije toga odlučno protivio povezivanju BiH s plinskom mrežom u Hrvatskoj preko Slavonskog Broda.

Mišljenje su promijenili tek nakon što su uz skupo lobiranje kod Trumpove administracije uspjeli ishoditi ukidanje dugogodišnjih sankcija pod kojima su bili Dodik i njegovi suradnici. Nakon toga su počeli bezuvjetno podupirati sadašnju politiku Bijele kuće.