Pokušaj Bjelorusije da destabilizira Europsku uniju imao je suprotan učinak – ujedinjenu Europu, rekla je predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen u utorak u Europskom parlamentu.

EU optužuje Bjelorusiju da je stvorila krizu dovozeći izbjeglice s Bliskog istoka zrakoplovima na svoje granice s Poljskom, Litvom i Latvijom kako bi se osvetila za europske sankcije. Bruxelles je sankcije uveo poslije predsjedničkih izbora prošle godine za koje zapad smatra da je bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko falsificirao, a nakon kojih su uslijedili masovni prosvjedi koji su nasilno gušeni.

„Ovo je okrutni oblik hibridne prijetnje. To nije bilateralno pitanje, nego pitanje cijele Europske unije“, rekla je von der Leyen na raspravi u Europskom parlamentu u Strasbourgu.

Krizu na poljsko-bjeloruskoj granici koja je eskalirala proteklih tjedana „potaknuli su i organizirali režim bjeloruskog predsjednika Aleksandera Lukašenka i njegovi podržavatelji, uz podršku kriminalnih mreža i krijumčara“, rekla je čelnica EK-a.

Njemica smatra kako je kriza na granici dio „orkestriranog pokušaja ugrožavanja stabilnosti EU-a“ čega su dio i krize u Ukrajini i Moldaviji.

„Ta cinična ucjena imala je suprotan učinak. EU danas stoji ujedinjen s Poljskom, Litvom i Latvijom“, zaključila je.

„EU računa na prijatelje“

Povjerenik EK-a Margaritis Schinas kazao je kako je ove godine iz Bjelorusije spriječeno 40 tisuća ilegalnih prelazaka granice.

Schinas je zbog ove krize u proteklih tjedan dana posjetio Irak, Tursku, Libanon i UAE, a sutra putuje i u Uzbekistan.

U utorak je objavio da će EK kažnjavati aviokompanije i prijevoznike koji sudjeluju u lancu krijumčarenja ljudi.

Naglasio je da su spriječeni dolasci migranata iz Iraka preko zračnih luka u Dubaiju, Bejrutu, Istanbulu, Damasku i Taškentu.

„Europa računa na svoje prijatelje u ovim teškim trenucima i iznimno mi je drago da ih je mnogo“.

Schinas je kazao i kako EU radi na suprotstavljanju dezinformiranju ruskih i bjeloruskih aktera koji migrante motiviraju na put prema zapadnoj Europi.

Lukašenko ruski ‘žetončić’

U raspravi u EP-u sudjelovao je i hrvatski zastupnik iz redova socijaldemokrata Tonino Picula koji je naglasio da je ova kriza još jedan podsjetnik Europi da treba donijeti novi pakt za migracije i osnažiti zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku.

„Dok god ta zajednička i sigurnosna politika budu najslabije karike europskih integracija mi ćemo zapravo lutati iz jedne loše ili nedorečene reakcije na neku krizu u drugu“.

Picula smatra kako EU treba odlučnije sankcionirati Minsk jer dosadašnji „postepeni pristup“ nije polučio rezultatom – u bjeloruskim pritvorima i dalje se nalazi gotovo 900 političkih zatvorenika, a Lukašenko se „nije uplašio sankcija, nego je počeo instrumentalizirati izbjeglice“.

Picula je smatra kako Minsk i Moskva time pokušavaju rekonstruirati izbjegličku krizu iz 2015. kad EU nije uspio “brzo ni zajednički” reagirati na migrantski val, a dodaje da dio analitičara smatra da Rusija preko “žetončića“ Lukašenka pokušava dobiti konačnu dozvolu za puštanje u pogon Sjevernog toka 2.

Taj plinovod koji spaja Njemačku i Rusiju izgrađen je usprkos velikom protivljenju država poput SAD-a, Poljske i Ukrajine, a sada čeka na odobrenje njemačkih regulatora.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram