Neutralne države poslale su Ukrajini oružje, NATO članice su odgovornije pristupile svojim obavezama prema savezu, a zemlje s jakim ekonomskim vezama s Rusijom nametnule su joj ozbiljne sankcije.

Zbog jedinstva Zapada glede vojnog i političkog djelovanja te sankcija mnogi su postali optimističniji glede očuvanja sigurnosti u Europi. To pogotovo vrijedi za tri nordijske nacije – Norvešku, Švedsku i Finsku – koje su se zbog ruske invazije našle u središtu pažnje zbog svog jedinstvenog međusobnog odnosa, relacije s ostatkom Europe i Rusije.

Pridruživanje NATO-u

I Norveška i Finska dijele kopnene granice s Rusijom. Norveška, najzapadnija od navedene tri zemlje, članica je NATO-a, ali nije u Europskoj uniji, dok su Finska i Švedska u EU, ali nisu u NATO-u. Sve tri države su, zbog svoje blizine Rusiji, podržavale neutralan stav spram te zemlje. Također, sve tri su članice Schengenskog prostora EU-a, što znači da se između nji putuje bez prolaska granica.

No sada se, usred krize u Ukrajini, postavlja pitanje – Kako možete voditi politiku nekonfrontacije ako istovremeno dijelite kopnenu masu s Rusijom?

Jedan visoki europski obrambeni dužnosnik rekao je za CNN da “ako Putin uspije u Ukrajini, onda se postavlja pitanje tko je sljedeći?” Mada su do nedavno, kako ne bi isprovocirale Rusiju, Švedska i Finska odmahivale rukom na pristupanju NATO-u, sada se u obje zemlje ozbiljno diskutira o pridruživanju ovom vojnom savezu.

“Iznenadno odluka Finske i Švedske da se prekine dugogodišnja tradicija neutralnosti i da se izvezu oružje i zalihe u Ukrajinu bio je velik šok za Europljane, a vjerojatno i za Putina”, rekao je Charly Salonius-Pasternak, stručnjak za globalnu sigurnost na Finskom institutu za međunarodne poslove, a prenosi CNN.

On smatra da bi ove tri države mogle povući još hrabrije poteze.

“Ako Norveška, Švedska, Finska, Danska i Island šalju oružje i jedinice u druge zemlje i koordiniraju svoje djelovanje, onda imamo područje vojne sigurnosti koje se proteže izvan granica EU i NATO-a, što će zaista otežati život Rusiji”, rekao je Salonius-Pasternak.

“Finsku vodi ono što ja nazivam racionalnim strahom”

Alexander Stubb, bivši premijer Finske, vjeruje da je ulazak te zemlje u NATO sada vjerojatniji jer je Putin narušio ravnotežu koju je Finska održavala godinama.

“Strateški, uvijek smo željeli ostaviti mogućnost pridruživanja NATO-u kao pričuvno sredstvo protiv potencijalne ruske agresije. Održavali smo uravnoteženo vojno djelovanje, postigli to da je naša vojska kompatibilna s NATO-om, a da nismo članice saveza”, rekao je Stubb i dodao da su Putinove akcije uništile tu ravnotežu.

“Finsku vodi ono što ja nazivam racionalnim strahom. Vidimo da je Rusija agresivna i ne želimo ostati sami kao u Drugom svjetskom ratu”, dodao je Stubb.

Hakon Lunde Saxi s Norveškog sveučilišta obrane smatra da su “Finska i Švedska godinama ublažavale činjenicu da nisu u NATO-u s jačanjem veza sa SAD-om, Britanijom i ostatkom transatlantske zajednice”. Kaže da obrambene organizacije poput NORDEFCO-a čine regiju sigurnijom.

“Najmoćnija poruka posljednjih nekoliko tjedana bilo je jedinstvo. Prvo su Danska i Švedska poslale vojnu opremu u Ukrajinu, a zatim su ih slijedile Finska i Norveška. Zbog krizne situacije se ovakva suradnja odvija sve brže, što znači da se možemo zaštiti od bilo kakvog neprijatelja”, kazao je Saxi, prenosi Index.