Europska komisija u srijedu predstavlja paket "Fit for 55", ključan element plana koji predviđa ugljičnu neutralnost do 2050. i koji prijeti izazivanjem političkih sukobe zbog električnih vozila i cijena goriva.

Riječ je o golemom izazovu o kojem će se sljedećih mjeseci voditi žustra politička rasprava s obzirom na različite početne pozicije država članica.

Paket sadrži 13 zakonskih prijedloga, koji bi europsko gospodarstvo ovisno o energiji fosilnih goriva trebali preobraziti u ugljično neutralno do 2050. godine, smanjiti onečišćenje i promet temeljiti na baterijskom punjenju.

Da bi se taj cilj ostvario, procjenjuje se da će do 2030. godine treba smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. godinu.

Prema nacrtu Europske komisije, izvršnog tijela Europske unije, predviđa se zabrana prodaje automobila na fosilna goriva od 2035. godine i to je jedna od udarnih točaka zelenog plana te izvor goleme zabrinutosti Pariza i Berlina.

Jedan od najvažnijih dijelova paketa što će ga objaviti potpredsjednik EK i povjerenik za okoliš Frans Timmermans  je revizija postojećeg sustava EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS). Taj sustav, pokrenut 2005. godine, ograničava količine stakleničkih plinova koje mogu ispustiti energetski intenzivna industrija, proizvođači energije i zračni prijevoznici.

Kada budu objavljeni, zakonski prijedlozi trebaju proći kroz Europski parlament te nacionalne parlamente 27 država članica, no bitka će se voditi između industrijskih lobija i Zelenih.

Borci za zaštitu okoliša smatraju da zakoni nisu dovoljno revolucionarni, a korporacije imaju vlastite interese i oprezne su.

Bernard Looney, izvršni direktor energetskog diva BP-a ističe da su “promjene potrebne” i da će njegova tvrtka sudjelovati u procesu.

Dužnosnici strahuju i od otpora opće javnosti prisjećajući se prosvjeda “žutih prsluka” koji su potresali Francusku kada je vlada nastojala provesti novi porez na gorivo u ime zaštite okoliša.

Naziv paketa “Fit for 55”, dolazi od 55 posto neto smanjenja plinova do 2030. i ambiciozniji je od prethodnog cilja smanjenja emisija na najmanje 40 posto razina iz 90-ih.

Drugi stup paketa je porez na ugljik koji će plaćati neeuropske tvrtke na vanjskim granicama bloka kako bi se osiguralo da onečišćeniji uvoz ne ulazi u EU zahvaljujući dampinškim cijenama.

Porez će se zvati Mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM). Tvrtke koje uvoze robu u Europsku uniju morat će kupiti dozvole za ugljik, a upravo bi taj dio zakona mogao razljutiti europske trgovinske partnere kao što su Rusija, Kina i Indija.

Iz svojih izvora agencija AFP doznaje o ozbiljnim sukobima u Europskoj komisiji tijekom finalizacije prijedloga.

Posebno su osjetljiva pitanja uvođenja upotrebe održivih goriva, koja su mnogo skuplja, u javni prijevoz, grijanje i rashlađivanje, kao i u građevinarstvu.

Druga velika bitka očekuje se s avioprijevoznicima zbog poreza na gorivo za letove unutar Europske unije te se turistička odredišta poput Španjolske, Portugala, Grčke nadaju razvodniti taj zakonski prijedlog.

Istočne člancie bloka, ponajprije Poljska, koja se oslanja na ugljen, protivit će se ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova.

Aktivisti za zaštitu okoliša nisu zadovoljni planovima o širenju prirodnih apsorbera ugljika kao što su šume, zelene površine, strahujući da je to nešto čime bi zamaskirali nedovoljno ambiciozan plana smanjenja emisija stakleničkih plinova.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.