Istraživanje Eurobarometra pokazalo je da većina građana Europske unije podržava pokretanje “Konferencije o budućnosti Europe” i traži da se njihovi glasovi više uvažavaju procesu donošenja važnih društvenih i političkih odluka u EU-u, objavio je Europski parlament u utorak.

“Konferencija o budućnosti Europe” je zamišljena kao otvoreni forum, odnosno široka platformi za raspravu o važnim pitanjima na kojoj će moći sudjelovati i građani te različiti drugi dionici iz svih društvenih područja, uz korištenje digitalnih i internetskih platformi.

Iako glasanje na europskim izborima 55 posto ispitanih smatra najučinkovitijim načinom komunikacije s donositeljima odluka na razini EU-a, postoji vrlo snažna želja da građani EU-a dobiju veći utjecaj na odluke o budućnosti Europe.

Tri četvrtine građana smatra da će platforma “Konferencija za budućnost Europe” pozitivno utjecati na jačanje demokracije u EU. Njih 76 posto u potpunosti ili uglavnom se slaže da ona predstavlja znatan napredak u pogledu demokracije u EU-u, pri čemu većina u svim državama članicama EU-a podržava to stajalište.

Veliki udio anketiranih, 60 posto, kaže da ih je koronakriza nagnala na intenzivnije razmišljanje o budućnosti EU-a te se njih 92 posto, 55 posto u potpunosti a 37 posto uglavnom, slaže s izjavom da bi građani trebali više sudjelovati u raspravama o važnim pitanjima, odnosno da se njihovi glasovi trebaju “više uvažavati pri donošenju odluka o budućnosti Europe”.

Veliki dio smatra da bi u “Konferenciji o budućnosti Europe” trebali sudjelovati ljudi iz svih društvenih slojeva te da bi posebnu ulogu u raspravama trebali imati mladi, ali i nacionalne vlade, članovi akademske zajednice, stručnjaci, intelektualci, znanstvenici.

Nešto više od polovice, 51 posto, ispitanih izjavilo je da bi se i sami uključili u rasprave, a posebno su zainteresirani građani Irske, njih 81 posto, Belgije, 64 posto ispitanih, te Luksemburga i Slovenije, po 63 posto.

Većina građana kao najvažnije ciljeve za budućnost EU-a je izdvojila usporedivi životni standard (35 posto) i veću solidarnost među državama članicama (30 posto), te razvoj zajedničke zdravstvene politike (25 posto) i usporedivih obrazovnih standarda (22 posto).

Kao ključne prednosti EU građani navode poštovanje demokracije, ljudskih prava i vladavine prava (32 posto), što je najviše rangirana prednost u 14 zemalja, osobito u Švedskoj, te gospodarsku, industrijsku i trgovinsku moć (30 posto), što je najviše rangirana prednost u 9 zemalja, poglavito u Finskoj i Estoniji.

U istraživanju je kao glavne globalne izazove s kojima se suočava i EU 45 posto ispitanih navelo klimatske promjene, zatim terorizam i zdravstvene rizike, 38 i 37 posto, te prisilne migracije i raseljavanje, njih 27 posto.

U srijedu će predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i portugalski premijer Antonio Costa potpisati zajedničku deklaraciju o Konferenciji o o budućnosti Europe čime će se konačno steći uvjeti za početak te Konferencije

Konferencija će trajati kraće nego što je prvotno bilo planirano, godinu dana umjesto dvije. Završetak rada i zaključci Konferencije očekuju se u proljeće 2022.

Konferencija je prvotno trebala početi prošle godine 9. svibnja, kada se obilježava Dan Europe, no zbog pandemije covdia-19 počet će godinu dan kasnije na isti datum.

Konferencijom će supredsjedati predsjednici Komisije, Europskog parlamenta i premijeri zemalja koje obnašaju rotirajuće predsjedništvo.

Za organizaciju konferencije zadužena je potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica,

Posebno istraživanje Eurobarometra br. 500 „Budućnost Europe”, koje su naručili Europski parlament i Europska komisija, provedeno je od 22. listopada do 20. studenoga 2020. u 27 država članica, a u njemu je sudjelovalo više od 27000 građana.