Europa u plamenu: "Ovo više nisu slučajni ekstremni događaji"

U Španjolskoj je od početka godine buknulo čak 370 požara – što je gotovo dvostruko više od višegodišnjeg prosjeka. Samo u ovom posljednjem val izgorjelo je 66 tisuća hektara zemlje.

Da bismo lakše shvatili što to znači: vatra je u Španjolskoj progutala površinu veću od cjelokupnog teritorija Grada Zagreba – od Sesveta pa sve do vrha Sljemena. Preko 116.000 ljudi evakuirano diljem zemlje (od čega više od 70.000 u regiji Madrida i Ávile), dok je za dodatnih 30.000 stanovnika izrečena mjera obveznog skloništa u kućama. Španjolska je zbog buktinja proglasila nacionalno izvanredno stanje – tek drugi put u novijoj povijesti.

Sličan scenarij gledamo i na jugozapadu Francuske, u regiji Bordeaux. Tamo je od početka godine zabilježeno 320 požara, dok je godišnji prosjek tek 93.

U samo nekoliko dana izgorjelo je 42 tisuće hektara šume. To je površina jednaka čitavom otoku Krku. Svih 400 četvornih kilometara najvećeg hrvatskog otoka – u potpunosti pod pepelom.

Više od 220 tisuća ljudi je evakuirano u najvećoj mirnodopskoj operaciji u povijesti te zemlje. Uništeno je više od 240 stambenih objekata i obiteljskih kuća, ugrožena su i vitalna industrijska i vojna postrojenja te naravno - vinogradi. Pojavio se i fenomen pirokumulonimbusa, situacija u kojoj oblaci dima  generiraju munje i nove požare - požar de facto stvara vlastitu atmosfersku oluju.

I to nije izoliran problem dvije države, nego cijelog kontinenta. Podaci Europske komisije pokazuju da je u Europskoj uniji ove godine već izgorjelo više od 254 tisuće hektara. Detektirano je više od 1.250 požara – što je više nego dvostruko od dugogodišnjeg prosjeka.

Gori češće, gori intenzivnije

Gori češće, gori intenzivnije i gori na mjestima koja su dosad smatrana sigurnima. No, ključno pitanje glasi: zašto?

Odgovor se krije tisućama kilometara dalje, u Tihom oceanu. Znanstvenici upozoravaju da upravo svjedočimo stvaranju najjačeg El Niña u posljednjih 150 godina.

Kada se ta ogromna količina topline oslobođena iz oceana spoji s globalnim zagrijavanjem, dobivamo opasnu sinergiju. Modeliranja pokazuju da bi globalna temperatura mogla porasti i do 1,7 stupnjeva iznad predindustrijskog prosjeka, čime opasno prelazimo granice Pariškog sporazuma.

Ta golema energija remeti globalne zračne struje i nad Europom stvara takozvane "toplinske kupole" – umjesto uobičajene izmjene kiše i sunca, nad južnom i zapadnom Europom tjednima se "zarobljavaju" stabilne, iznimno vruće i suhe zračne mase. Tlo i vegetacija se doslovno "isuše do granične točke zapaljivosti", a europske se šume pretvaraju u kutiju šibica.

Znanstvenici poručuju: ovo više nisu slučajni ekstremni događaji, nego trajni pomak klimatskog sustava na koji ćemo se morati brže prilagoditi.