Hoće li hrana biti još skuplja?

Svijet 21. sij 202316:36
Izvor: Unsplash

Rat u Ukrajini, klimatska kriza, inflacija: nikad ranije izazovi za prehrambenu branšu nisu bili tako veliki kao danas. To se osjeća i na Zelenom tjednu, najvećem sajmu agrara na svijetu u Berlinu.

Na prvi pogled na Zelenom tjednu u Berlinu, koji je počeo ovog petka, sve izgleda kao i obično: ovdje se može hranu „mirisati, vidjeti, osjetiti, kušati, uživati”. Tako sajam opisuje predsjednik Njemačkog seljačkog saveza Joachim Rukwied.

1400 izlagača iz 60 zemalja predstavljaju se, nakon dvogodišnje stanke zbog pandemije, ponovo na sajmu agrarne i prehrambene industrije. Među njima je oko 975 izlagača iz Njemačke i 425 iz inozemstva. Tijekom deset dana trajanja sajma stotine tisuća posjetitelja će podno berlinskog Funkturma moći kušati bogatu kulinarsku ponudu te uživo vidjeti krave, ovce, konje, piše Deutsche Welle.

Poduzeća u teškoj situaciji

Iza blještave fasade kriju se, međutim, velike poteškoće prehrambene industrije. „Radi se o pitanju, koje je nametnuo strašni rat, ruska agresija na Ukrajinu: kako možemo osigurati našu prehranu”, kaže predsjednik Seljačkog saveza. „Izazov nije još nikad bio tako velik nakon Drugog svjetskog rata”, dodaje Christian von Boetticher, predsjednik Savezne udruge njemačke prehrambene industrije.

Proizvođačima, a onda na kraju i kupcima, život zagorčava prije svega rast cijena energije, sirovina i gnojiva. Već 2021. su cijene žitarica i drugih sirovina bile visoke zbog slabe žetve u Sjevernoj Americi i Europi, podsjeća Boetticher. „Uz to je došlo do poremećaja u lancima opskrbe izazvanog korona-pandemijom i ratom u Ukrajini.”

Napeto stanje

Cijene energenata su prosječno porasle za više od 150 posto, cijene sirovina za više od 40 posto. „Prije svega cijene energije prisiljavaju poduzeća da padnu na koljena”, kaže Boetticher. A cijene nije moguće „jedan za jedan prebaciti na potrošače”. To dovodi do toga da sad proizvođač ne šeta okolo sretan i punih džepova nego je stanje u poduzećima „krajnje napeto”, naglašava on.

Rast cijena ima za seljake i pozitivni učinak. Njihovi troškovi su, istina, također povećani, ne samo za energente, nego i za gnojivo, strojeve i zamjenske dijelove. Ali, financijska situacija je bolja nego prije nekoliko godina kad je zarada na mlijeku i mesu djelomice bila znatno ispod troškova proizvodnje. „Trebamo znatno više cijene da bismo uopće mogli dalje proizvoditi”, kaže predsjednik Seljačkog saveza Rukwied.

Organska hrana se slabo prodaje

Za 2023. on ne očekuje pad cijena. „Kod žitarica do daljnjega imamo ograničenu ponudu tako da možemo računati sa stabilnim cijenama, koje su nam i potrebne. Zato tu ne vidim da bi moglo doći do smanjenja napetosti nego očekujem da će cijene za krajnje korisnike u najmanju ruku ostati na sadašnjoj razini.”

Ali, proteklih mjeseci su kupci znatno promijenili svoje navike kod kupovine, ciljano „uzimaju najjeftinije proizvode”, kaže Rukwied. Nakon više godina jakog rasta prodaje bio-proizvoda sad ti proizvodi imaju rast samo još u diskont-trgovinama, dok u drugim trgovinama njihova prodaja opada. To je u suprotnosti s nastojanjima Savezne vlade da do 2030. udio organske hrane poveća na 30 posto. Daljnji razvitak poljoprivrede kakav želi i politika može funkcionirati samo ako se vrjedniji domaći proizvodi i kupuju, naglašava Rukwied.

Bolji uvjeti za životinje su skupi

Seljački savez vidi poteškoće i kod preuređenja staja i drugih investicija kako bi se životinjama osigurali bolji uvjeti života. To uznemirava branšu, kaže Rukwied. Savezna vlada namjerava u iduće četiri godine staviti na raspolaganje milijardu eura kako bi poduprla uzgajivače stoke. „Neovisni znanstvenici su izračunali da bi potrebno bilo oko četiri milijarde svake godine da bi se provele željene promjene”, kaže Rukwied.

U Njemačkoj se smanjuje broj uzgajivača kao i broj uzgajanih životinja. Trenutno je 16.900 uzgajivača svinja, to je 1.900 manje nego prije godinu dana. Rukwied kaže da se uzgoj premješta u druge zemlje. U posljednjih deset godina broj uzgajanih svinja u Njemačkoj je smanjen za 5,8 milijuna. „U isto vrijeme je broj uzgajanih svinja u Španjolskoj porastao za 7,4 milijuna. To s moga gledišta ne vodi cilju”, kaže Rukwied.

Smanjenje poreza na voće i povrće?

I kod voća i povrća bilježi se pad prodaje. Njemački Savezni statistički zavod navodi da je prošle godine u Njemačkoj prodano oko sedam posto manje voća i pet posto manje povrća. A Savezna vlada izričito želi poticati prehranu zasnovanu na voću i povrću.

Trenutno se raspravlja o tomu, bi li smanjenje PDV-a na voće i povrće, kao i na orašaste proizvode, promijenilo ponašanje kupaca. Šefica Saveza potrošačkih udruga VZBV Ramona Pop u to je uvjerena. Na početku Zelenog tjedna ona je zahtijevala od Savezne vlade da učini odlučujuće korake u tom smjeru. U njih ne bi pripadalo samo porezno poticanje održive prehrane, nego primjerice i stroža regulacija promidžbe hrane koja je namijenjena djeci.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar