Tko su koptski kršćani i zašto je njihov papa stigao u Hrvatsku?

Posjet poglavara jedne od najstarijih kršćanskih zajednica na svijetu dolazi u trenutku kada broj koptskih kršćana u Hrvatskoj raste, ponajprije zbog dolaska radnika iz Egipta.

Tko je Tawadros II.?

Rođen je 1952. u Egiptu kao Wagih Sobhi Baqi Suleiman. Po struci je farmaceut, a prije ulaska u monaški život radio je u farmaceutskoj industriji. Redovnik je postao 1988., dok je za 118. poglavara Koptske crkve izabran 2012. godine. Njegov službeni naslov glasi papa Aleksandrije i patrijarh Stolice svetog Marka.

Kopti su egipatski kršćani koji se smatraju potomcima drevnog egipatskog stanovništva. Počeci njihove crkvene tradicije povezuju se sa svetim Markom evanđelistom i Aleksandrijom, jednim od najvažnijih središta ranog kršćanstva uz Rim, Konstantinopol, Antiohiju i Jeruzalem.

Koptska crkva pripada skupini staroistočnih pravoslavnih crkava i danas je najveća kršćanska zajednica na Bliskom istoku.

Korijeni koptske crkve sežu u prve stoljeće kršćanstva, a njezino izdvajanje dogodilo se nakon Kalcedonskog sabora 451. godine. Tada je unutar kršćanstva došlo do velikog teološkog spora o prirodi Isusa Krista. Većina crkava prihvatila je učenje prema kojem Krist ima dvije naravi, božansku i ljudsku, dok je koptska crkva odbacila odluke sabora i ostala uz učenje koje su protivnici nazivali monofizitizmom. Današnji Kopti za sebe kažu da su miafiziti, odnosno da vjeruju kako Isus ima jednu prirodu u kojoj su božanska i ljudska narav sjedinjene.

Tko su Kopti?

Naziv potječe od arapske riječi qibt odnosno qubt, izvedene iz grčkog naziva Aegyptos za Egipat. Njihova liturgija služi se uglavnom na koptskom jeziku, koji čuva elemente staroegipatskog jezika, ali i na arapskom te grčkom. Koptski obred poznat je i kao aleksandrijski obred, a upravo je koptska tradicija bila ključna za razvoj ranog kršćanskog monaštva u egipatskoj pustinji.

Danas Kopti imaju važnu ulogu ne samo u vjerskom nego i u društvenom životu Egipta. Iako Koptska crkva nema političku ulogu poput političke stranke, njezin poglavar ima značajnu javnu i diplomatsku težinu. Tawadros II. često govori o položaju egipatskih kršćana, međureligijskom suživotu i zaštiti civila. U kontekstu rata u Gazi javno je upozoravao na patnju Palestinaca i podržavao pozive na mir i prekid sukoba.

Prema crkvenim izvorima, u Hrvatskoj danas živi više od 600 Kopta, dok medijski izvještaji govore o više od 500 koptskih kršćana. Njihov broj posljednjih godina raste zbog dolaska radnika iz Egipta. Prva liturgija za koptske vjernike u Hrvatskoj služena je 2021. godine u Jastrebarskom, a danas se bogoslužja organiziraju i u Zagrebu.

Posjet pape Tawadrosa II. zato nadilazi okvir protokolarnog vjerskog događaja. On otvara pitanja promjene hrvatskog društva, dolaska novih radnika i stvaranja novih vjerskih zajednica, ali i potrebe prilagodbe institucija društvu koje postaje sve raznolikije.

Susreti koptskog pape s hrvatskim državnim vrhom, predstavnicima Katoličke crkve i Islamske zajednice dio su šire poruke o međureligijskom dijalogu i položaju manjinskih zajednica. Ujedno podsjećaju da se bliskoistočni sukobi, migracije i pitanja vjerskih manjina sve više reflektiraju i na europska društva, pa tako i na Hrvatsku.