PRITISAK BERLINA
Meloni je zagovarala povrat migranata, sad se to Italiji vraća kao bumerang

Talijanska premijerka Giorgia Meloni bila je jedna od glavnih zagovornica strože europske politike povratka neregularnih migranata. No sad sve više država EU-a traži od Italije da ponovno primi tražitelje azila koji su prvi put ušli u Uniju upravo preko njezina teritorija.
Oglas
Irska se pridružila Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji, Finskoj, Švedskoj i Nizozemskoj u zahtjevima da Italija prihvati takozvane dublinske povratke. Novi Pakt EU-a o migracijama i azilu, koji je stupio na snagu u lipnju, zadržao je načelo prema kojem je za zahtjev za azil odgovorna država prvog ulaska migranta u EU.
Italija je još 2022., nedugo nakon Melonina dolaska na vlast, jednostrano obustavila prihvat takvih transfera, pozivajući se na nedostatak kapaciteta. Europska komisija smatra da time krši svoje obveze, a takvo je stajalište u više presuda potvrdio i Sud EU-a.
Italija je odbijala zahjteve, ali...
Novi europski sustav dodatno je pojednostavio vraćanje migranata u državu prvog ulaska. Umjesto dosadašnjeg postupka u kojem je država morala prihvatiti zahtjev za povratak, sada je dovoljna obavijest. To je posebno važno za Italiju, koja je takve zahtjeve dosad gotovo redovito odbijala, piše Euronews.
Pakt istodobno predviđa obveznu solidarnost među članicama, ali broj premještanja migranata ostaje malen. Tijekom 2026. iz Italije, Španjolske, Grčke, Cipra i Malte u druge države članice trebalo bi biti premješteno samo 8878 ljudi. Za usporedbu, prošle je godine samo u Italiju morskim putem stiglo više od 66.000 neregularnih migranata.
Melonina vlada ipak je podržala nova pravila, tvrdeći da ona bolje štite države prvog ulaska te olakšavaju ubrzano vraćanje odbijenih tražitelja azila. Italija je predvodila i ideju uspostave centara za povrat migranata izvan EU-a, uključujući projekt u Albaniji, koji je naišao na niz pravnih prepreka.
Zaoštreni odnosi Rima i Berlina
Zbog teškoća s uspostavom takvih centara, državama članicama trenutačno je jednostavnije vraćati migrante unutar same Unije, odnosno u državu njihova prvog ulaska. To sada povećava pritisak upravo na Italiju.
Posebno su zaoštreni odnosi Rima i Berlina. Njemački političari upozoravaju da bi odbijanje Italije da prihvati migrante moglo ugroziti novi europski sustav azila. Rim, pak, problem povezuje s nevladinim organizacijama sa sjedištem u Njemačkoj koje spašavaju migrante na Sredozemlju, tvrdeći da njihovo djelovanje potiče nove dolaske.
Zanimljivo je da su Španjolska i Francuska zasad isključile mogućnost vraćanja migranata u Italiju prema dublinskim pravilima. Upravo su te dvije zemlje ranije kritizirale Melonine centre za povrat migranata izvan EU-a kao neučinkovite.
Migracije tako ponovno postaju jedno od ključnih političkih pitanja u Europi, osobito uoči izbora koji se iduće godine održavaju u nekoliko država, među kojima su Italija, Francuska i Španjolska.
Pročitajte još
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare
Oglas
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare
Oglas
NAJČITANIJE
Oglas
Oglas
Najnovije
Oglas
Oglas