Rodna kuća Adolfa Hitlera u Austriji postala - policijska postaja

Hitlerova obitelj u kući je živjela tek nekoliko mjeseci, no zgrada je tijekom desetljeća postala jedno od najkontroverznijih mjesta u Austriji. Nakon pripajanja Austrije nacističkoj Njemačkoj 1938. godine, objekt je kupila nacistička stranka NSDAP i pretvorila ga u kulturni centar. Nakon Drugog svjetskog rata vraćen je vlasnicima, dok ga je država koristila kao knjižnicu, školu i radionicu za osobe s invaliditetom.

Zgrada je prazna od 2011. godine, a austrijska država 2016. izvlastila ju je kako bi spriječila da postane mjesto okupljanja neonacista. Cilj vlasti bio je, kako su tada naveli, "neutralizirati" simboličku važnost lokacije, piše Deutsche Welle.

Austrijsko Ministarstvo unutarnjih poslova potom je osnovalo stručno povjerenstvo koje je trebalo predložiti novu namjenu objekta. Stručnjaci su preporučili da se koristi u socijalne, humanitarne ili državne svrhe, a na kraju je odlučeno da će ondje biti smještena policijska postaja.

Predsjednik Židovske općine u Beču Oskar Deutsch, koji je sudjelovao u radu povjerenstva, ranije je istaknuo kako je najvažnije bilo spriječiti da kuća postane mjesto okupljanja nacističkih simpatizera. Smatra da upravo policijska postaja, kao institucija demokratske države, šalje jasnu poruku i obeshrabruje takva okupljanja.

S druge strane, dio povjesničara i građanskih inicijativa smatra da je propuštena prilika da se zgrada pretvori u memorijalni ili edukativni centar posvećen miru, demokraciji i suočavanju s nacističkom prošlošću. Kritičari upozoravaju i na povijesnu ulogu policije tijekom nacističkog režima, kada su policijske strukture, zajedno s Gestapom i SS-om, bile važan dio represivnog aparata.

Država je za obnovu zgrade izdvojila oko 20 milijuna eura. Objekt je potpuno preuređen, a pročelje je namjerno izvedeno bez obilježja koja bi privlačila pozornost. Ispred kuće ostao je spomen-kamen s natpisom: "Za mir, slobodu i demokraciju. Nikada više fašizam. Milijuni mrtvih opominju", iako je stručno povjerenstvo predlagalo njegovo premještanje.

Sličan model primijenjen je i u Njemačkoj, gdje se na posljednjoj Hitlerovoj prijavljenoj adresi u Münchenu od 1998. godine također nalazi policijska postaja.

Rasprava o Hitlerovoj rodnoj kući ponovno je otvorila pitanje odnosa Austrije prema vlastitoj nacističkoj prošlosti. Zemlja je desetljećima njegovala narativ da je bila prva žrtva Hitlerove Njemačke, no povjesničari upozoravaju kako su brojni Austrijanci aktivno sudjelovali u nacističkom režimu, Holokaustu i ratnim zločinima. Suočavanje s tom prošlošću i danas ostaje jedno od najosjetljivijih društvenih pitanja u Austriji.