Bilo da kampira pred ukrajinskom granicom ili se kreće u golemim kolonama po vlastitom teritoriju, ruska je vojska prisilila svijet da pozorno sluša Vladimira Putina koji želi redefinirati sigurnost u Europi. 

Ruski predsjednik uvrstio je jačanje vojske među prioritete svoje dvadeset godina duge vladavine.

Nakon propasti Sovjetskog Saveza zastarjele i zanemarene vojne snage sustavno su opremane novi borbenim avionima, tenkovima i raketama, otvarane su nove baze na Arktiku i obnovljene patrole strateških bombardera u stilu Hladnog rata.

Modernizirane ruske oružane snage danas su ključni alat Putinove vanjske politike, ocjenjuju stručnjaci.

Putin ima velike planove, kaže Dmitrij Trenin, ravnatelj centra Carnegie Moscow.

“Ukrajinska kriza pokazala je, prvi put od završetka Hladnog rata, da je Rusija spremna i vojnom silom spriječiti dalje širenje zapadnog saveza na prostor koji je bio u sferi nekadašnjeg  Sovjetskog saveza”, kaže Trenin.

“Gotovo je s geopolitičkim povlačenjem koje je Rusija počela prije tri desetljeća”, dodaje.

Mjesecima je Rusija premještala vojsku prema granici s prozapadno orijentiranom Ukrajinom na što su zapadne prijestolnice sve glasnije upozoravale da je ruski napad neminovan, da se može dogoditi svaki dan, a od prošlog tjedna počele su povlačiti svoje osoblje iz Ukrajine.

Predvodile su Sjedinjene Države koje su pozvale svoje građane da napuste Ukrajinu i veleposlanstvo iz Kijeva preselile u zapadniji grad Lavov navodeći kao razlog “dramatično ubrzanje” gomilanja ruskih vojnika.

U utorak je Rusija objavila da se njezini vojnici vraćaju u baze nakon završenih, ranije planiranih vojnih vježbi, a Zapad tvrdi da se to na terenu ne vidi.

Putinove pobjede

Mjesecima su društvene mreže zatrpavane snimkama ruskih tenkova parkiranih u snijegu uz granicu s Ukrajinom ili vlakovima natovarenima raketnim bacačima i drugom opremom.

Rusija na pragu Europske unije pokazuje mišiće održavajući u Bjelorusiji s njezinom vojskom vojne vježbe koristeći se sofisticiranim sustavima zemlja-zrak S-400 i sustavima protuzračne obrane Pancir.

Rusija je prošli mjesec najavila i niz pomorskih vojnih vježbi u Atlantskom oceanu, na Arktiku,  Pacifiku, Sredozemlju i drugdje.

S oko milijunom aktivnih pripadnika oružanih snaga i najmodernijim oružjem, ruska vojska jedna je od najvećih i najsnažnijih na svijetu.

Moskva ima drugi najveći arsenal nuklearnog oružja na svijetu i goleme zalihe balističkih projektila.

Putin je znatno ulagao u razvoj “nevidljivog” oružja koje može nadmudriti postojeće sustave, a to uključuje interkontinentalne rakete Sarmat te krstareće rakete Burevestnik.

Zadnjih godina željezni čovjek iz Krmelja nizao je uspjehe na bojnom i vanjskopolitičkom polju – pobjedama je jačao svoju popularnost u domovini unatoč gospodarskim teškoćama.

U siječnju je Rusija hitro poslala svojsku u srednjoazijsku državu Kazahstan u pomoć prijateljskom režimu te izvela operaciju koju je nazala mirovnom usred masovnih prosvjeda u kojima je bilo i mrtvih.

Godine 2015. Rusija se uključila u sirijski rat zračnom operacijom i preokrenula dotadašnji ratni tijek u korist predsjednika Bašara al-Asada kojega je Zapad već gotovo otpisao.

Intervencijom je Moskva omogućila Asadu da vrati pod nadzor dijelove Sirije koje su mu oteli islamisti ili frakcije povezane sa zapadnim silama. Sirija je Rusiji poslužila kao dobar vojni poligon.

Godinu dana prije, 2014., ruske specijalne snage izvele su pripojenje ukrajinskog poluotoka Krima u vojnoj operaciji bez prolijevanja krvi.

Nešto ranije, 2008. godine, petodnevnim ratom ruske snage porazile su gruzijsku vojsku.

Oružje – utjecajan alat

“Vojska je sjajan alat za širenje utjecaja”, kaže Vasilij Kašin, vojni analitičar u Visokoj moskovskoj školi ekonomije.

“S vojne točke gledišta, svako koncentriranje vojnika zahtijeva odgovor”, dodaje Kašin.

Analitičari ipak ističu da osim pokazivanja sile Kremlj nema mnogo snažnih poluga za širenje utjecaja na međunarodnoj sceni.

Zapad sveudilj optužuje Moskvu da se koristi svojim velikim energetskim resursima kao geopolitičkim oružjem no promatrači kažu da si Rusija ne može priuštiti luksuz da se odrekne čvrste valute koju uprihodi prodajom svojih energenata jer je to pogon za njezino gospodarstvo.

Iz podataka kojima raspolaže agencija AFP razvidno je da je u 2021. godini Ukrajina potrošila 4,3 milijarde dolara, Rusija 62,2 milijarde, a SAD čak 754 milijarde dolara na obranu.

U postotku je to za Ukrajinu 2,36 posto, odnosno 2,78 za Rusiju te za SAD 3,29 BDP-a.

Modernizacija ruske vojske provodila se na uštrb diversifikacije gospodarstva i velikih infrastrukturnih i socijalnih projekata.

Koliko god zadivljujuća bila, ruska vojska ne može se mjeriti s američkim ratnim strojem i zato, ako izbije sukob, pobjednika neće biti.

“Hipotetski, ruska vojska bila bi sposobna neko vrijeme odupirati se snagama NATO-a u Europi, ali općenito, vojna superiornost Sjedinjenih Država nad Rusijom vrlo je velika”, kaže Kašin.

“Svaki izravni vojni sraz s NATO-om u Europi vodit će nekontroliranoj eskalaciji i prelijevanju u nuklearni rat”, upozorava.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.