Sankcije uvedene Rusiji lekcija za Kinu

Svijet 03. ožu 202213:12 0 komentara
Pixabay

Kina je tijekom vladavine predsjednika Xi Jinpinga uložila velike napore u postizanju samoodrživosti u ključnim područjima poput tehnologije i plaćanja kako smanjila izloženost ekonomskim pritiscima zbog trgovinske politike i politike prema Tajvanu.

Ruska invazija na Ukrajinu i oštra reakcija međunarodne zajednice, koja uključuje izbacivanje ruskih banaka iz SWIFT mehanizma i zamrzavanje ruske imovine, Kini može poslužiti kao studija slučaja o ekonomskoj i financijskoj ranjivosti.

Neočekivano teške sankcije nametnute od strane Zapada pokazale su koliko one snažno utječu na Rusiju, uključujući ovisnost o američkom dolaru. Kina nastoji spriječiti takav scenarij ukoliko bi postala metom zapadnih sankcija.

Kinesko-američki trgovinski rat tijekom Trumpovog mandata natjerao je najmnogoljudniju svjetsku državu da se usmjeri ka stjecanju dovoljnih količina vlastitih zaliha. Sankcije Rusiji pravi su poziv na buđenje, kazao je Abraham Zhang, predsjednik Uprave investicijskog fonda „China Europe Capital“ u Shenzenu.

„Osim izvora hrane, Kina također treba naftu i industrijska postrojenja, a ako bi jednog dana bila odsječena od vanjskih izvora resursa kao što je danas Rusija, preživjela bi takav udar zbog vrlo male potrebe za uvozom“, rekao je Zhang.

Kina je posljednjih godina ulagala u domaću proizvodnju tehnoloških proizvoda, od poluvodiča do materijala za zrakoplove ne bi li smanjila ovisnost o uvozu. Sankcije je na svojoj koži osjetio tehnološki div Huawei, zbog kojih je izgubio pristup kvalitetnim čipovima.

„Kina mora ubrzati razvoj ključnih tehnologija. Inače će biti prekasno ukoliko se suoči sa sankcijama, što se može vidjeti na primjeru Rusiju“, smatra Zhang.

Za razliku od ruskog gospodarstva, kinesko je gospodarstvo mnogo veće i raznolikije, iako ovisi o uvozu energenata i hrane te se uvelike oslanja na globalnu trgovinu kao zemlja koja ima najveću trgovinsku razmjenu na svijetu.

Nadalje, Ukrajina nije Tajvan, kojeg Peking želi vratiti pod svoju kontrolu, čak i pod cijenu korištenja sile.

U ovom su slučaju političke i geostrateške okolnosti dosta različite, no Kina sigurno može očekivati odgovor u slučaju napada na otok koji kontrolira demokratska vlada i koji je, među ostalim čimbenicima, ključna točka u globalnom lancu opskrbe tehnologijom.

Budući da su Sjedinjene Države odbacile mogućnost vojne intervencije u Ukrajini, njihova politika prema Tajvanu koja uključuje jačanje obrambenih veza sa spomenutim otokom i pojačanu prodaju oružja te formiranje trilateralnog pakta SAD-a, Australije i Ujedinjenog Kraljevstva, predstavlja upozorenje.

Kina nije osudila rusku invaziju na Ukrajinu, a uzrok rata na istoku Europe vidi u širenju NATO saveza.

Tajvan nije prijavio nikakve neobične kretnje kineske vojske nakon izbijanja rata u Ukrajini. Američki predsjednik Joe Biden poslao je na otok delegaciju bivših visokih dužnosnika u znak podrške.

Valute i plaćanja

Kina je u zadnjih nekoliko godina pokušala internacionalizirati svoju valutu, tražeći da se trgovinska razmjena, uključujući i Rusiju, provodi u juanima. Juan je činio 13,1% deviznih rezervi ruske središnje banke prošlog lipnja, u usporedbi sa samo 0,1% u lipnju 2017.godine.

Kineska središnja banka razvija digitalnu valutu koja bi trebalo potaknuti rast trgovine u juanima, no taj je projekt tek u početnoj fazi.

Kina ima alternativni sustav za zaobilaženje SWIFT-a, prekograničnog međubankovnog platnog sustava (CIPS), koji je prošle godine zabilježio povećanje transakcija od 75%, iako 80% CIPS transakcija još uvijek uključuje SWIFT.

Bert Hofman, direktor Istočnoazijskog instituta na Nacionalnom sveučilištu Singapur, izjavio je da je Kina zabrinuta zbog dominacije dolara u međunarodnim plaćanjima od globalne financijske krize.

„Sankcije će požuriti Kinu da osmisli alternativna rješenja, uključujući CIPS sustav pod kineski vodstvom i daljnju internacionalizaciju juana.”

Zabrinutost zbog izolacije

Stručnjaci smatraju da je Rusija nije očekivala jedinstvenu reakciju iz diplomatskih krugova, koja može biti lekcija za Peking. Iako SAD nisu poslale vojnike u Ukrajinu, iznenađuje neočekivano sporo napredovanje ruskih snaga.

Kinezi se najviše pribojavaju američke intervencije u slučaju napada na Tajvan, rekla je Yun Sun, direktorica u Stimson centru u Washingtonu.

„Stvorila se široka koalicija koja podržava međunarodnu izolaciju Rusije, zbog čega je Kina vrlo zabrinuta da će se isto dogoditi i njoj ako krene na Tajvan“, dodala je Yun Sun.

Ipak, ono što može utješiti Kinu jest da su zemlje koje su se pridružile sankcijama ostale u manjini. Osim toga, Kina još nije dobila sankcije zbog dobrih odnosa s Rusijom.

Steve Tsang, direktor Kineskog instituta u Londonu, poručio je da Peking nema previše razloga za zadovoljstvo što se tiče razvoja događaju u Ukrajini, no još treba pričekati kakve će učinke imati odgovor međunarodne zajednice.

Ako Rusija ne padne na koljena, „Kina neće biti uplašena zbog reakcije Zapada ako odluči vratiti Tajvan pod svoju kontrolu“, rekao je.

„Ako se sankcije protiv Rusije pokažu efikasnima, Xi Jinping bit će vrlo oprezan glede toga kada će i kako pokušati zauzeti odmetnuti otok u Južnom kineskom moru.“

Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!