Tko će sada štiti Netanyahua? Kako Orbanov odlazak mijenja odnos EU-a prema Izraelu

Njegov odlazak dolazi u trenutku kada kritike na račun Izraela širom Europe postaju sve oštrije, čime se povećavaju šanse za uvođenje novih sankcija nasilnim židovskim naseljenicima na Zapadnoj obali, ali i jača inicijativa za smanjenje razine odnosa između EU i Izraela, piše Nova.rs.

Taj zaokret vidljiv je čak i među liderima koji su se ranije smatrali relativno naklonjenima Izraelu. Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je u utorak da je „duboko zabrinut zbog razvoja događaja na palestinskim teritorijima“, nakon izvješća organizacija za ljudska prava o porastu nasilja naseljenika nad Palestincima na Zapadnoj obali. Italija je prošlog tjedna suspendirala sporazum o obrani i tehnologiji s Izraelom, nakon što je ministar vanjskih poslova Antonio Tajani osudio, kako je rekao, „neprihvatljive“ izraelske napade u Libanonu.

Orban, koji je vladao 16 godina i dobio podršku Netanyahua tijekom neuspješne kampanje za reizbor, u veljači je blokirao prijedlog za uvođenje sankcija nasilnim naseljenicima na Zapadnoj obali, iako je imao podršku 26 od 27 članica EU.

Kada Péter Magyar, koji je pobijedio Orbana 12. travnja, preuzme funkciju premijera, očekuje se da će te sankcije biti pokrenute, navode tri diplomata EU i dva dužnosnika koji su željeli ostati anonimni zbog osjetljivosti teme.

Iako je Magyar izjavio da će zadržati posebne odnose Mađarske s Izraelom, dan nakon izbora rekao je novinarima da „ne može jamčiti da će Mađarska nastaviti blokirati odluke EU u vezi s Izraelom“.

Jedan dužnosnik EU ocijenio je da je „prelomna točka“ u raspoloženju Bruxellesa prema Izraelu nastupila nakon serije izraelskih zračnih napada na Libanon početkom travnja, u kojima je poginulo više od 250 ljudi. „To je Izrael koštalo nekih prijatelja“, rekao je.

Još jedna moguća mjera EU jest suspenzija Sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela, što je opcija koju je predložila Europska komisija tijekom vrhunca rata u Gazi, a koju je u nedjelju ponovno pokrenuo španjolski premijer Pedro Sánchez. Taj sporazum, koji je na snazi od 2000. godine, predstavlja osnovu trgovinskih odnosa između EU i Izraela, piše Politico.

Ova mjera zasad nema potrebnu kvalificiranu većinu, ali bi je mogla dosegnuti ukoliko Italija odustane od protivljenja, navodi visoki dužnosnik EU.

Povećanje pritiska na Izrael nalazi se u fokusu ovog tjedna, dok visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas predsjeda sastankom Globalne alijanse za rješenje dviju država, kao i na sastanku ministara vanjskih poslova EU u Luksemburgu. Očekuje se da će ministri razmatrati pitanje sankcija za Zapadnu obalu i spomenuti sporazum, iako pojedine države možda neće željeti poduzeti konkretne korake zbog mirovnih pregovora između Izraela i Libanona.

Rastu tenzije

Inicijativa za uvođenje sankcija dolazi u trenutku kada lideri EU pojačavaju kritike Izraela zbog njegovih akcija u Libanonu, ali i zbog kontroverznog zakona, koji podržava Netanyahu, a kojim se uvodi smrtna kazna za teroriste s palestinskih teritorija.

Kaja Kallas je taj zakon nazvala „ozbiljnim nazadovanjem“ u priopćenju od 31. ožujka. Njemačka, Francuska i Velika Britanija upozorile su da bi takva mjera mogla „ugroziti izraelsku posvećenost demokratskim principima“.

Desničarski ministri u Netanyahuovoj koaliciji, iako ne i sam premijer, odgovorili su na kritike optužujući protivnike za slabost i pozvali izraelski Vrhovni sud da ne blokira primjenu zakona. Glasnogovornik izraelske misije pri EU odbio je komentirati ove navode.

Očekuje se da će zakon dodatno potaknuti inicijative za uvođenje sankcija Izraelu, uključujući i ponovno otvaranje rasprave o Sporazumu o pridruživanju, iako, prema riječima diplomata, konkretne mjere još nisu formalno predložene.

„Raspoloženje se mijenja“, rekao je jedan visoki dužnosnik EU uključen u diplomatske razgovore o Izraelu, ukazujući na izjave njemačkog kancelara i poteze Italije. Kako je dodao, mnogo toga ovisit će o razvoju mirovnog procesa u Libanonu.

Prošlogodišnja inicijativa, koju je predvodila Nizozemska, za suspenziju sporazuma zbog navodnih kršenja ljudskih prava u Gazi nije dobila potrebnu većinu. Na pitanje treba li prijedlog Europske komisije ponovno razmotriti u svjetlu primirja u Gazi, diplomati EU iznijeli su različita mišljenja, jedni smatraju da nema potrebe, dok drugi ocjenjuju da prijedlog više nije relevantan.

U novim okolnostima, izraelski dužnosnici priznaju da bi odlazak Orbana mogao promijeniti diplomatski krajolik u Europi. Ipak, Izrael očekuje da će Mađarska ostati „prijateljska zemlja“, navodi jedan izvor upoznat sa stavovima Netanyahuove vlade.

Magyar i Netanyahu su u srijedu obavili „srdačan uvodni razgovor“, tijekom kojeg su se dogovorili da se njihovi ministri vanjskih poslova uskoro sastanu, priopćeno je iz ureda izraelskog premijera.