Trump žestoko napao europske čelnike: "Mislim da su slabi"

Predsjednik Donald Trump nazvao je Europu “propadajućom” skupinom država kojima upravljaju “slabi” ljudi u intervjuu za POLITICO, omalovažavajući tradicionalne saveznike SAD-a zbog toga što nisu uspjeli kontrolirati migracije i okončati rat Rusije i Ukrajine, te nagovijestivši da će podržavati europske političke kandidate usklađene s njegovom vizijom kontinenta.

Ovaj žestok napad na europsko političko vodstvo predstavlja dosad najžešću osudu tih zapadnih demokracija od strane predsjednika, prijeteći odlučnim raskidom s državama poput Francuske i Njemačke, čiji su odnosi s Trumpovom administracijom već duboko narušeni.

“Mislim da su slabi,” rekao je Trump o europskim političarima. “Ali također mislim da žele biti toliko politički korektni. Mislim da ne znaju što bi trebali učiniti,” dodao je. “Europa ne zna što bi trebala učiniti.”

Trump je tu izravnost — često i abrazivnost — po pitanju europskih tema popratio nizom oštrih izjava o unutarnjoj politici: rekao je da će podrška trenutačnom oštrom smanjenju kamatnih stopa biti “lakmus-test” pri izboru novog predsjednika Federalnih rezervi, da bi mogao proširiti vojne operacije protiv narkokartela na Meksiko i Kolumbiju, te je pozvao konzervativne suce Vrhovnog suda Samuela Alita i Clarencea Thomasa, obojicu u sedamdesetima, da ostanu na dužnosti.

Trumpovi komentari o Europi dolaze u izrazito osjetljivom trenutku pregovora o okončanju ruskog rata u Ukrajini, dok europski čelnici sve glasnije izražavaju zabrinutost da bi Trump mogao napustiti Ukrajinu i europske saveznike pred ruskom agresijom. Trump u intervjuu nije ponudio nikakvo uvjeravanje Europljanima te je izjavio da je Rusija očito u jačoj poziciji od Ukrajine.

Trump je u ponedjeljak u Bijeloj kući razgovarao s novinarkom POLITICO-a Dashom Burns u posebnoj epizodi serijala The Conversation. POLITICO je u utorak proglasio Trumpa najutjecajnijom osobom koja će oblikovati europsku politiku u godini pred nama, priznanje koje je ranije dodijeljeno čelnicima poput ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, talijanske premijerke Giorgije Meloni i mađarskog premijera Viktora Orbána.

Trumpovo samouvjereno izlaganje o Europi oštro je odudaralo od nekih njegovih opaski o domaćim pitanjima tijekom intervjua. Predsjednik i njegova stranka ove su jeseni doživjeli niz izbornih udaraca te spiralu disfunkcije u Kongresu dok se birači bune zbog visokih troškova života. Trump se muči formulirati poruku u skladu s tom novom stvarnošću: u intervjuu je gospodarsko stanje ocijenio “A-plus-plus-plus-plus-plus”, inzistirao da cijene padaju posvuda i odbio navesti konkretan plan za skorašnje poskupljenje zdravstvenog osiguranja.

No unatoč sve većim previranjima kod kuće, Trump ostaje jedinstvena figura u međunarodnoj politici.

Napetosti u Europi i imigracija

Posljednjih dana europske su metropole s nelagodom dočekale objavu Trumpove nove Strategije nacionalne sigurnosti, izrazito provokativnog dokumenta koji Trumpovu administraciju postavlja u izravnu opoziciju prema glavnoj europskoj političkoj struji i obećava “njegovanje otpora” prema postojećem europskom poretku na pitanju migracija i drugim politički eksplozivnim temama.

Trump je u intervjuu dodatno pojačao taj stav, opisujući gradove poput Londona i Pariza kao mjesta koja pucaju pod teretom migracija iz Bliskog istoka i Afrike. Bez promjene politike granica, rekao je Trump, neke europske države “više neće biti održive kao zemlje”.

Upotrebljavajući iznimno zapaljiv jezik, Trump je istaknuo londonskog lijevog gradonačelnika Sadiqa Khana — sina pakistanskih imigranata i prvog muslimanskog gradonačelnika Londona — kao “katastrofu” i njegovu izbornu pobjedu pripisao imigraciji: “Biraju ga jer je došlo toliko mnogo ljudi. Sada glasaju za njega.”

Predsjednik Europskog vijeća António Costa u ponedjeljak je oštro kritizirao Trumpovu administraciju zbog dokumenta o nacionalnoj sigurnosti i pozvao Bijelu kuću da poštuje europski suverenitet i pravo na samoupravu.

“Saveznici ne prijete miješanjem u demokratski život ili unutarnje političke izbore tih saveznika,” rekao je Costa. “Oni ih poštuju.”

U razgovoru za POLITICO Trump je zanemario te granice i rekao da će nastaviti podržavati svoje favorite u europskim izborima, čak i po cijenu uvrede lokalnih osjetljivosti.

“Podržao bih,” rekao je Trump. “Podržao sam ljude koje mnogi Europljani ne vole. Podržao sam Viktora Orbána,” dodao je, hvaleći mađarskog premijera zbog stroge kontrole granica.

Rat Rusije i Ukrajine

Najviše se, međutim, fokusirao na rat. Trump je u ponedjeljak tvrdio da je ponudio novi nacrt mirovnog plana koji se nekim ukrajinskim dužnosnicima svidio, ali da ga Zelenski još nije pročitao. “Bilo bi lijepo da ga pročita,” rekao je Trump.

Zelenski se u ponedjeljak sastao s čelnicima Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva te ponovno izrazio protivljenje ustupanju ukrajinskog teritorija Rusiji u sklopu mirovnog sporazuma.

Predsjednik je rekao da ne vjeruje u sposobnost europskih čelnika da okončaju rat: “Oni pričaju, ali ništa ne postižu, i rat samo traje i traje.”

U novom izazovu Zelenskom — koji se politički našao oslabljen u Ukrajini zbog korupcijskog skandala — Trump je ponovio poziv da Ukrajina održi nove izbore.

“Nisu imali izbore jako dugo,” rekao je. “Znate, govore o demokraciji, ali dođe trenutak kada to više nije demokracija.”

Latinska Amerika

Iako tvrdi da u inozemstvu promiče mirovnu agendu, Trump je rekao da bi mogao dodatno proširiti vojne operacije koje njegova administracija provodi u Latinskoj Americi protiv meta za koje tvrdi da su povezane s trgovinom drogom. Trump je rasporedio masivne vojne snage u Karibima radi napada na navodne krijumčare droge i pritiska na autoritarni režim u Venezueli.

U intervjuu Trump je više puta odbio isključiti mogućnost slanja američkih vojnika u Venezuelu kako bi se srušio Nicolás Maduro, kojega Trump optužuje da izvozi drogu i opasne ljude u SAD. Neki lideri američke desnice upozorili su Trumpa da bi kopnena invazija Venezuele bila “crvena linija” za konzervativce koji su ga izabrali djelomice da okonča strane ratove.

“Ne želim ni potvrditi ni isključiti. Ne razgovaram o tome,” rekao je Trump o raspoređivanju kopnenih snaga, dodajući: “Ne želim s vama razgovarati o vojnoj strategiji.”

Predsjednik je rekao da bi razmotrio i uporabu sile protiv meta u drugim državama u kojima je trgovina drogom izrazito aktivna, uključujući Meksiko i Kolumbiju.

“Naravno da bih,” rekao je.

Trump je jedva branio neke od svojih najkontroverznijih poteza u Latinskoj Americi, uključujući nedavno pomilovanje bivšeg honduraškog predsjednika Juana Orlanda Hernándeza, koji je u SAD-u služio višedesetljetnu kaznu zbog sudjelovanja u golemoj zavjeri krijumčarenja droge. Trump je rekao da zna “vrlo malo” o Hernándezu, osim da su mu “vrlo dobri ljudi” rekli da je bivši predsjednik Hondurasa nepravedno meta političkih protivnika.

“Zamolili su me da to učinim i rekao sam, učinit ću,” priznao je Trump, ne navodeći tko je tražio pomilovanje.