Amerikanci rijetko kad prate vanjsku politiku. Njihovi ubrzani životi ne ostavljaju nešto previše vremena za događaje na drugom kraju svijeta s akterima za koje nikad nisu čuli.
Invazija Ukrajine od strane ruskog predsjednika Vladimira Putina pretvorila se u rijetku iznimku – divljaštvo te agresije na svojim ekranima mogu vidjeti svi.
Ali čini se da Amerikanci nisu baš osvijestili još jednu mučnu istinu: bivši američki predsjednik, koji je napustio poziciju tek prije 14 mjeseci, bio je na strani divljaka, piše CNN.
PROČITAJTE JOŠ
Da, tako je. U borbi koja je ujedinila slobodni svijet protiv bezakonja i agresije autokrata, američki bivši predsjednik stao je na stranu autokrata.
Nije stvar samo u tome da je Donald Trump nedavno Putinov udar na Ukrajinu nazvao “genijalnim”. Od početka svoje političke karijere, Trump je Putina podržavao na načine jasno povezane s željom Rusa da pokori tu zemlju.
Godinama su spone između Rusije i američke zvijezde nekretninskog biznisa podmazivane novce. Tu je financiranje projekata kojima su se hvalisali Trumpovi sinovi, vila u Palm Beachu koju je Trump prodao ruskom oligarhu za 95 milijuna dolara, četiri godine nakon što ju je sam kupio za 41 milijun, projekt na Manhattanu u suradnji s ruskim emigrantom s vezama u mafiji.
Trump je želio sagraditi i Trump Tower u Moskvi, i to u jeku svoje predsjedničke kampanje. 2013., kada je tamo održao natjecanje ljepote, Trump je na Twitteru napisao: “Hoće li Putin postati moj novi najbolji prijatelj?”
Sljedeće godine, Putin je okupirao Krim. Prosvjedi u Kijevu natjerali su tadašnjeg proruskog predsjednika da napusti poziciju i pobjegne u Rusiju. Savjetnik tog svrgnutog vođe bio je američki politički konzultant, Paul Manafort, koji je 2016. preuzeo vođenje Trumpove predsjedničke kampanje.
Kao kandidat, Trump je bio vrlo blag prema ruskom kršenju ukrajinskog suvereniteta. Predlagao je da se Rusiji ukinu nametnute sankcije, da bi se izgladili odnosi s Putinom.
“Po onom što sam čuo, ljudi na Krimu bi radije bili u Rusiji nego tamo gdje su bili prije”, izjavio je Trump za ABC News u srpnju 2016. Tu istu rečenicu koristio je i Putin kao opravdanje za invaziju.
Kao predsjednik, Trump je želio ukinuti jednu od kazni nametnutih Putinu, predloživši da se Rusiju vrati u G7. Druge članice, koje su zajedno s bivšom američkom administracijom Rusiju izbacile iz kluba najjačih svjetskih ekonomija, odbile su taj prijedlog.
Trumpova administracija uvela je neke nove sankcije, na inzistiranje dužnosnika nacionalne sigurnosti i Kongresa. Sam Trump se tome protivio.
“Gotovo svaki put kada bismo uvodili sankcije, Trump se žalio i govorio da smo prestrogi”, nedavno je za Newsmax izjavio njegov bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost, John Bolton.
Rusija je tijekom cijelog Trumpovog mandata prijetila Ukrajini, a Trump je Putinovu poziciju ojačao na nekoliko načina.
Iznio je sumnje na američko obećanje da će štititi svoje europske partnere unutar NATO saveza. Savjetnici su se bojali da bi, ako osvoji drugi mandat, mogao povući američko članstvo u savezu.
Potpirivao je napetosti i unutar SAD-a, radeći tako za Putinov cilj da oslabi Ameriku.
“Donald Trump je prvi predsjednik kojeg sam ikad vidio koji ne pokušava ujediniti američki narod”, izjavio je njegov bivši ministar obrane, James Mattis, 2020.
Trump je štitio Rusiju od međunarodne sramote. Ponavljajući rusku propagandu, poveo je svoju stranku u bacanju ljage na Ukrajinu, iznijevši optužbe da se Kijev, a ne Moskva, se miješao u izbore 2016.
“To je potpuno izmišljen narativ koji su širile ruske službe sigurnosti”, rekla je tijekom saslušanja za opoziv Trumpa 2019. Fiona Hill, koja je bila zadužena za politiku prema Rusiji u Trumpovom vijeću za nacionalnu sigurnost.
Republikanci koji su Trumpu držali stranu su napore za opoziv Trumpa predstavljali kao demokratsku pristranost, ali oni su povezani s Trumpovim stajanjem na stranu Rusije, a protiv njenog ranjivog susjeda Ukrajine.
Trump je otezao sa slanjem paketa vojne pomoći teškog 400 milijuna dolara Ukrajini, koji je izglasao Kongres.
“Htio bih da nam učinite uslugu”, rekao je u ozloglašenom pozivu ukrajinskom predsjedniku Zelenskom u srpnju 2019.
Usluga je bila da je Zelenskij trebao baciti blato na Trumpovog suparnika Joea Bidena otvaranjem istrage u njega i njegovog sina Huntera. Zelenskij to nikad nije učinio.
Ništa nije ispalo onako kako su i Trump i Putin željeli.
Trump je izgubio nove izbore. Biden, koji ga je porazio, sada vodi svjetske napore da se Putinova agresija zaustavi.
Umjesto da puknu pod vojnim i ekonomskim pritiscima, NATO i Europska unija ujedinili su se u podršci Ukrajini. Unutar SAD-a, dvije političke stranke koje se normalno ne mogu složiti ni oko čega sada su zajedno osudile rusko divljaštvo.
Republikanski senatori koji su 2019. glasali za oslobađanje Trumpa od optužbi sada su pljeskali dok je Biden u prošlotjednom govoru o stanju nacije oštro kritizirao ruskog vođu, a predložili su i zakon za uvođenje sankcija, između ostalih, i onom ruskom oligarhu koji je kupio Trumpovu vilu na Palm Beachu.
Čak i Trump je promijenio ploču. Tjedan dana nakon što je hvalio Putinov strateški genij, sada je osudio ruski napad na Ukrajinu kao “holokaust”.
Bivši predsjednik još uvijek je vodeći kandidat za nominaciju za predsjedništvo 2024. Ali što dulje krvoproliće u Ukrajini bude trajao, Putin će postajati sve veći teret.
Trump i oni oko njega željeli su da se cijela priča podmete pod tepih. Bivši ministar vanjskih poslova, Mike Pompeo, koji je iz prve ruke čuo onaj neslavni telefonski poziv sa Zelenskim, vikao je na reporterku kada ga je nekoliko mjeseci nakon skandala pitala o Ukrajini: “Mislite li da je Amerikance briga za Ukrajinu?”
Možda ih nije bilo briga tada. Na Trumpovu nesreću, sada se to promijenilo, zaključuje CNN.
Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!