Vjeruje li Trump Putinu više nego svojim obavještajcima?

Sklonost američkog predsjednika Donalda Trumpa zakulisnoj diplomaciji i „instinktivnoj“ procjeni obavještajnih podataka ponovno se sudara sa stvarnošću ratom razrušene Europe.

Ovoga puta okidač nije bio povjerljivi brifing ni politički memorandum, već ležerna razmjena riječi među palmama Mar-a-Laga koja je izazvala potrese od Capitol Hilla do bojišnica u Donbasu, piše Kyiv Post.

Donald Trump u utorak je odgovarao na pitanja novinara na ulazu u svoju rezidenciju u Mar-a-Lagu, dok je dočekivao izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, kada je ponudio zapanjujuće objašnjenje zašto je bio „bijesan“ zbog navodnog ukrajinskog napada na ruski teritorij: Vladimir Putin mu je o tome osobno rekao.

„Znate tko mi je to rekao?“ kazao je predsjednik, prepričavajući tvrdnje da je Ukrajina pokušala napasti jednu od Putinovih rezidencija na sjeveru Rusije. „Predsjednik Putin mi je to rekao.“

Ta primjedba – ležerna, neplanirana i izrečena bez ikakvih potvrđenih dokaza – odjeknula je poput groma u diplomatskim krugovima.

Izjava je bila tim šokantnija s obzirom na trenutak u kojem je izrečena: samo nekoliko sati nakon Trumpova telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom i dan nakon sastanka visokog rizika s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Taj je trenutak doveo Bijelu kuću u sve nezavidniju poziciju dok pokušava ubrzati mirovne pregovore s ciljem okončanja rata.

Trump je rekao da je „jako ljut“ zbog navodnog napada, nazivajući ga neprihvatljivom eskalacijom – iako je istodobno priznao da se incident možda uopće nije dogodio.

„Moguće je i to, pretpostavljam“, rekao je Trump. „Ali predsjednik Putin mi je jutros rekao da jest.“

Za kritičare u Washingtonu i Europi, epizoda je dodatno izoštrila dugotrajnu zabrinutost: Trumpovu očitu spremnost da Putinove riječi prihvati zdravo za gotovo, iako je Kijev odbacio te tvrdnje, a američke obavještajne službe ih nisu javno potvrdile.

Kremljanski priručnik

Kontroverza proizlazi iz ruskih optužbi da je Ukrajina lansirala desetke dalekometnih dronova prema Novgorodskoj oblasti, navodno ciljajući rezidenciju koju koristi Putin.

Moskva je brzo pokušala prikazati taj događaj kao izravnu prijetnju ruskom predsjedniku.

Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorio je da će ruska pregovaračka pozicija biti „revidirana“, oživljavajući poznatu taktiku Kremlja – korištenje spornih incidenata za opravdavanje eskalacije ili pooštravanje zahtjeva za pregovaračkim stolom.

Ukrajina je priču kategorički odbacila. „Ova navodna priča o ‘napadu na rezidenciju’ potpuna je izmišljotina“, napisao je Zelenski na platformi X, opisujući je kao izgovor za nove ruske napade na Kijev i druge gradove.

No za Trumpa se činilo da je činjenična neizvjesnost bila sporedna u odnosu na ono što je smatrao kršenjem normi.

„Jedno je biti ofenzivan“, rekao je. „Drugo je napasti njegovu kuću. Nije pravo vrijeme za takve stvari.“

Upitan postoje li dokazi koji podupiru tu tvrdnju, Trump je ponudio odgovor poznat američkim saveznicima i kritičarima.

„Pa, saznat ćemo“, rekao je.

Obavještajni jaz

Događaj je ponovno otvorio pitanja o Trumpovu odnosu s vlastitim obavještajnim aparatom.

„Trump ima najveću i najbolje financiranu obavještajnu zajednicu na svijetu“, rekao je Steven Pifer, bivši američki veleposlanik u Ukrajini.

„Mogao ih je pitati o navodnom napadu. Umjesto toga, Putinovu je riječ prihvatio zdravo za gotovo“, dodao je.

Bijela kuća odbila je reći je li Trump prije javnih istupa primio ikakav obavještajni brifing koji bi potvrdio ruske tvrdnje.

Ta šutnja izaziva nervozu u Europi, osobito jer dolazi samo dan nakon privatnog videopoziva između Trumpa, Zelenskog i nekoliko europskih čelnika.

Rat narativa

Ukrajinski dužnosnici i analitičari tvrde da Trumpova javna reakcija na navodni napad savršeno odgovara poznatoj taktici Kremlja – oblikovanju narativa prije nego što se utvrde činjenice.

Jurij Boječko, direktor organizacije Hope for Ukraine, upozorio je da Trumpov obrazac tretiranja Putina kao ravnopravnog partnera riskira marginalizaciju žrtve agresije.

„Narativ agresora dobiva legitimitet“, rekao je Boječko za Kyiv Post, „dok se Ukrajina gura na rub.“

Boječko je odbacio Trumpove sugestije da Putin želi okončati rat – ili čak pomoći u obnovi Ukrajine – kao opasno odvojene od stvarnosti. „Time se Kremlju prepušta kontrola nad mirovnim narativom“, rekao je.

Dok se slegne prašina nakon Trumpovih izjava iz Mar-a-Laga, središnje pitanje više nije samo taktika ili vremenski okvir – nego povjerenje.

Kad se sudare suprotstavljeni narativi – ukrajinska poricanja, ruske tvrdnje i procjene američkih obavještajnih službi – čijoj verziji predsjednik vjeruje?

U svom floridskom klubu Trump je na to pitanje odgovorio jasno.

„Predsjednik Putin mi je rekao“, rekao je.

Za diplomate koji pomno prate situaciju, to je zvučalo manje kao podatak, a više kao upozorenje – o tome kako bi se mogla odvijati sljedeća faza rata i pregovora koji bi ga trebali okončati.