Gost Novog dana bio je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec.
VEZANE VIJESTI
Koliko se u Europi, u Bruxellesu, prati politički triler u Hrvatskoj?
“Naši zastupnici naravno prate. Neki manje, neki više, ovisi o tome koliko su u to involvirani. Naravno da i naši klubovi zastupnika prate što se događa. Vjerujem da su ih i drugi kolege kao i ja izvijestili o rezultatima, što bi se moglo događati i kakav bi trebao biti smjer, a onda naši analitičari unutar klubova gledaju i promatraju dalje.”
Je li za Vas rezultat izbora iznenađenje?
“Poznavajući kolegu Plenkovića, mislim da nije. On je europskom porukom uspio konsolidirati HDZ i osvijestiti ih da se nalaze u jednom jakom europskom klubu i da zapravo treba, ako se želi biti lider, neke stvari postaviti na mjesto i zatomiti lokalne emocije.”
Kako izgledaju hrvatski prioriteti iz briselske perspektive. Koji su najveći izazovi?
“Nekakvi temelji u kojima se EU danas mijenja, svakako je to energetska Unija. Bez zajedničke energetske politike EU ne može konkurirati na svjetskom tržištu. Tu si i digitalizacija društva i okoliš, ali ne u smislu zaštite nego kako to iskoristiti za razvoj, to je u kontekstu pariškom klimatskog sporazuma. On je određen izazov za gospodarstvo EU. Ali oni koji gledaju budućnost već su se počeli pripremati.”
Jedna od novina u budućoj Vladi je da će energetika biti izdvojena iz Ministarstva gospodarstva i priključena Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. U EU parlamentu postoji takav odbor u kojem ste i Vi. Je li ovo dobar potez?
“Energetika je zapravo u drugom odboru, no to je nekako isprepleteno, ne možemo jedni bez drugih. Što se tiče energetike, struka je još 2010. govorila da se energetika mora izdvojiti kao zasebno gospodarstvo. U planu 21 je bilo osmišljeno da se okoliš spoji sa zelenom energetikom. Energetika zadnjih godina luta u Hrvatskoj. Niti postajemo regionalni igrač, ne pratimo trendove emisija, uključivanja građanstva u proizvodnju energije, energetska učinkovitost nam je tamo gdje je… Ovo nam je možda spas u zadnji čas. Svakako je veliki izazov pred budućim ministrom, ja mu ne bih bio u koži.”
Kako vidite situaciju s INA-om? Postala je središnje pitanje, prošla Vlada je i pala zbog nje.
“Ja bih rekao da se stvar toliko zakomplicirala da samo oni duboko uključeni u proces znaju što se događa, ali te informacije ne dijele s javnosti. Već ranije sam upozoravao da će biti vrlo teško s naše strane naći ekonomsko opravdanje da rafinerija u Sisku nastavi s radom jer Rijeka ima stratešku prednost i da treba na vrijeme razmišljati što s njom napraviti da se zadrže radna mjesta i iskoristi znanje. Ja bih rekao da bi netko trebao imati viziju kud treba ići energetika u Hrvatskoj.”
Je li za vas INA pitanje nacionalanog interea?
“Pa definitivno se ne može reći da nije zbog toga što raspolažemo s određenim zalihama plina, međutim nafta će još uvijek biti ključni energent. Mi ne može naftu izbjeći još dosta u budućnosti.
Hrvatska može snositi loše posljedice u smislu da izgubi znanje i određene proizvodne kapacitete. INA je sa svojim povezanim poduzećima praktički nestala s vanjskih tržišta. MOL je nekad bio mala tvrtka i samo preprodavao naftu, a mi smo bili gigant. Kako se to dogodilo da MOL postane gigant, a INA gotovo nestane… To je bilo loše iskazivanje nacionalnih interesa”.
Kako vratiti INA-u? Je li to moguće?
“Nažalost, ne raspolažem s dosta podataka da bih iz rukava dao rješenje. Ta regionalna suradnja i solidarnost, na neki način bi Vlada morala INA-u uključiti u to da se dobije regionalna jačina. Ne možete se ograničiti na djelovanje samo u Hrvatskoj i Mađarskoj, nego i na susjede. Tražiti prilike izvan Hrvatske. Moje poruke su uvijek bile da, ako znamo da imamo nešto plina i nafte u podzemlju, idemo biti pametni pa uvoziti dok je nafta jeftina, a svoje čuvati kada zatreba.”
Strateško je i pitanje gospodarenja otpadom. Prijeti li Hrvatskoj zaista kazna zbog neprovođenja te politike?
“Mi smo se ulaskom u EU obvezali na poštivanje direktive i rok za sanaciju odlagališta otpada je 2018.”
Je li moguće problem Jakuševca riješiti do 2018.?
“To je nemoguće. To je mission impossible. Vjerojatno ćemo se zbog toga morati opravdavati. Kazne ne kreću odmah, EU najprije traži objašenjenje zašto neki ciljevi nisu ispunjeni i onda ovisi o tome kako se mi “opravdamo”. Možemo dobiti neke preporuke, a može nas se i poslati na sud. Ciljevi EU u politici otpada biti će još viši, s rokom do 2030. Naša dosadašnja politika gospodarenja otpada tvrdi da ju nećemo postići ni do 2030., a kamoli 2018.”
Zašto ministarstva nisu uspjela pronaći način zbrinjavanja otpada?
“Prije svega je potrebna politička odlučnost. U svakoj zemlji imate određene interesne skupine koje žele zaštititi svoje stečevine jer im je to neka skupina pogodovala. Mora se dogovoriti nekakva tranzicija, da svi mogu sudjelovati u podjeli kolača iako su neki stekli veliku prednost zbog raznih pogodovanja.”
Imali smo izjavu Milana Bandića da će se spaliti ako se do prošle godine ne sagradi spalionica. Spalionice još uvijek nema.
“U utorak sam moderirao skup koji su organizirali vlasnici spalionica u EU. Morate imati jedan integrirani sustav gospodarenja otpada i tamo stvarno završi samo ono što se ne može ni reciklirati ni nikako drugačije iskoristiti. Pretvaranje otpada u energiju nije isključivo spaljivanjem otpada, ima puno više načina da se to napravi.
Je li moguće brdo u Jakuševcu spaliti?
“To je nemoguće. Ono proizvodi metan koji se tamo valjda koristi kao generator. Taj otpad je pomiješan sa zemljom. I u jednom trenutku će možda netko početi razmišljati.”
Hrvatska je uputila formalni odgovor EK na pitanje švicarskih franaka. Znate li što je pisalo?
“Ne. Komunikacija Vlade i Komisije je tajna.”
Kako mislite da će problem biti riješen?
“Ne znam. Mene je strah da će se dogoditi isto kao i s Ljubljanskom bankom, da će to trajati desetljećima. Novaca u bakama ima hrpa, ali je neobično da se od 2008. na dalje išlo u toliko spavašavanje banaka, a gospodarstvo koje treba na neki način davati svježi novac u te banke je zapostavljeno. Taj bankarski sektor se pod zaštitom političkih skupina uspio spasiti. Iznenadilo me kad je guverner nedavno rekao da je bankarski sektor najbolji gospodarski sektor. Otkad je to gospodarski sketor?”
Dokad će Hrvati imati najskuplji i najsporiji internet u EU?
“Plaćaju i najskuplje usluge mobilne telefonije. Ono što možete dobiti u svakoj članici EU je jeftinija i kvalitetnija usluga nego kod nas. To je riječ i o monopolu T-HT-a, ukojemu je dioničar i Vlada. Ne štiti građane jer štiti profite. To je na neki način sjedenje na dvije stolice. Znam da je u operativnim programima predviđeno neko stvaranje širokopojasnog interenata. Kako to ide ne znam jer transparentnosti baš nema. Sve je to kod nas maglovito.”
Plenković iz EP-a postaje premijer, Tonino Picula kandidirao se za predsjednika SDP-a. Preuzima li “Bruxelles” hrvatsku politiku?
“Stječe se dojam da mi koji smo otišli u EP, kao da smo udaljeni da ne bismo smetali ovdje. Ja bih rekao da je definitivno Hrvatskoj potrebno vodstvo koje zna europske politike, koje ima kontakte.”
Može li se iz Bruxellesa voditi politika ili stranka?
“Ne, to je nemoguće. Znam, kad sam još bio u ORaH-u da je to bilo psihički i fizički nemoguće. Nešto mora patiti.”
Kako ste Vi vidjeli najavu Dubravke Šuice da će Davor Ivo Stier postati novi ministar vanjskih poslova?
“Mi smo se malo zafrkavali s njom u Bruxellesu. Bilo joj je žao što joj je to izletjelo jer mi se čini da kolega Plenković ima stvarno jednu europksu, smirenu komunikaciju i sve drži pod kontrolom. Zna s čime raspolaže u stranci, Stier sigurno može pomoći, ali zbilja treba kolegi Plenkoviću dopustiti da odluči jer možda konačno dobivamo čovjeka na čeu Vlade koji zna što znači biti prepoznat u EU i da zna da će na kraju sva krivica biti njegova.”
Kako vidite reakciju sadašnjeg ministra Kovača da je njena izjava “rijetko viđena bedastoća”. Teško se odvojiti od ministarskog polažaja?
“Naravno da je teško, pogotovo ako si već počeo stvarati neku svoju strukturu, ali ljudi bi morali prihvatiti da nisu nezamjenjivi. I to je tržište rada.”
Ivan Tepeš s nešto manje od 800 preferncijalnih glasova ulazi u Europski parlament.
“Ne znači to da nije kvalificiran ili… Ako dođe u parlament, rezultati njegovog rada će pokazati.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
