DEA je u Zagrebu otvorila regionalni ured. Na njenom čelu je ataše DEA-e u zemlji. O njemu na Googleu nema - ništa.
Naime, osim što je njegovo ime navedeno na listi djelatnika Veleposlanstva, objavljenoj na stranicama Veleposlanstva, pa tek tako saznajemo da se radi o Matthewu Edwardu Fihlmanu, “sveznajuća” tražilica Google, o njemu ne zna ništa.
VEZANE VIJESTI
Kako je moguće da preko tražilice Google imate daleko veće šanse pronaći gomilu podataka o bilo kojem vašem bližnjem, koji se, recimo, ne bavi nikakvim ‘važnim’ poslom i lako bi ga se svrstalo u onu skupinu koja se u medijima često (podcjenjivački) naziva “malim čovjekom”, a o Fihlmanu nalijećete na zid?
“Zato što čovjek pazi na sebe”, kaže nam o tome Marko Rakar, bloger i konzultant za informacijsku tehnologiju.
“Ljudi tog profila jako paze da ne budu online vidljivi – ne koriste Facebook, Linkedin i slično, i paze da im se slike ne pojave na internetu. To je dio posla”, kaže Rakar.
Pojašnjava da postoji i druga krajnost.
“Kada si špijun onda ili si nevidljiv ili si jako, jako vidljiv”, navodi on.
Upitali smo ga brišu li agenti tog profila svoju online povijest, kako to rade i imaju li možda posebne aranžmane s korporacijama poput Googlea tako da se informacija, kako bi se reklo u mistifikatorskim terminima, ukloni i prije nego je objavljena.
“Nemaju oni nikakve posebne veze, tj. američke institucije vjerojatno imaju do neke točke, ali ne osobito”, navodi Rakar. Vjerojatnije mu je da je za “nevidljivost” osoba poput Fihlmana zaslužna prevencija, prije nego brisanje.
“Ono što imaju je trening kako izbjeći takve situacije i što činiti da se to izbjegne”, navodi on.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
