Povjesničar i ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor u intervjuu Novom listu govori, među ostalim, koja su njegova polazišta u radu Vijeća za suočavanje s prošlošću, čiji je član, zašto je protiv toga da Tito ima ulicu ili trg, ali i što misli o pozdravu »Za dom spremni«
Protivnik ste da Tito ima ulicu ili trg u bilo kojem gradu u Hrvatskoj. Jeste li i protiv pozdrava »Za dom spremni«, čije je postavljanje u Jasenovcu i bio direktan povod da Plenkovićeva Vlada osnuje Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima?
– Protiv toga da Tito ima ulicu ili trg su tisuće obitelji čiji su članovi ubijeni, odnosno na stotine tisuća ljudi koji su osjetili posljedice totalitarističkog razdoblja Titove vladavine. A glede pozdrava, ne koristim ga i ne promoviram zbog poštovanja prema žrtvama ustaškog režima, niti mislim da mu je mjesto u javnoj uporabi i ustanovama suvremene Republike Hrvatske, no načelno nisam protiv pozdrava »Za dom spremni« jer poštujem kontekst njegove uporabe u Domovinskom ratu, kao što načelno nisam ni protiv pozdrava »Smrt fašizmu – sloboda narodu«. No, zato sam protiv režima koji su te pozdrave kompromitirali, ubijajući uz te pozdrave ljude zbog njihove različite rasne, vjerske ili ideološke pripadnosti, kao što sam i protiv vođa totalitarnih sustava, koje nisu imale milosti ni prema neprijateljima, ni prema neistomišljenicima.
S obzirom na vaše pitanje, mogu primijetiti da spomenuta ploča nije podignuta radi veličanja neke ideologije ili stranke, niti je podignuta radi vrijeđanja žrtava logora Jasenovac koje poštujem. Podignuta je mladićima koji su poginuli 1991. braneći Hrvatsku s amblemom HOS-a na kojem piše »Za dom spremni« od tadašnjega velikosrpskog fašizma i JNA, čiji su pripadnici napadali Hrvatsku, između ostaloga, i pod simbolom zvijezde petokrake. Zato ti mladići zaslužuju poštovanje, kao i oni mladići koji su se, primjerice, na splitskom području 1941. godine, sa zvijezdom petokrakom na kapi, suprotstavili tadašnjem talijanskom fašizmu.
Ne relativizirate li vrijednost antifašizma?
– Kod ocjenjivanja ili vrednovanja događaja iz povijesti nije moguće zanemariti kontekst vremena o kojem govorimo, baš kao što simboli ili pozdravi mogu u različitim razdobljima povijesti imati različit vrijednosni značaj. Time se ne negira vrijednost antifašizma iz 1940-ih, niti umanjuju njegove zasluge za poraz zločinačkih ideologija kao što su nacizam i fašizam. Naprotiv, time se ono što je bilo dobro kao ideja odvaja od zločinačkoga djelovanja koje se provodilo pod simbolima antifašizma u komunističkim sustavima. Želim naglasiti da nije problem u simbolima ili pozdravima, nego u totalitarnim režimima koje treba bezrezervno osuditi. Osuda svakoga zločina i poštivanje svih nevinih žrtava, istinski je temelj za pomirbu.
Nasuprot tome, svako raslojavanje hrvatskog društva, pa tako i nametanje svjetonazorskih podjela, onemogućuju istinski razvoj Hrvatske, kako u društvenom, tako i u gospodarskom smislu. Zato bih volio da simbole i pozdrave totalitarnih režima, kao i njihove vođe, maknemo s javnih površina i iz državnih ustanova. Prepustimo ih muzejima i historiografiji, baš onako kako je to nedavno civilizirano učinila predsjednica naše države kada je bistu doživotnog jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita iz Ureda predsjednice premjestila u muzej. Glede simbola i pozdrava, podvucimo crtu Domovinskim ratom.
Žalosno je to što neki još uvijek ne razumiju da moderno hrvatsko društvo ne može biti stabilno ako se gradi na ruševinama ideologija iz 2. svjetskog rata koje su podijelile hrvatski narod. Uz poštovanje prema svima koji su se tijekom povijesti časno borili za samostalnu i suverenu Hrvatsku, o čemu govore izvorišne osnove Ustava Republike Hrvatske, koje poštujem, činjenica je da se tek u Domovinskom ratu Hrvatska izborila za potpunu nezavisnost, da su Hrvati i hrvatski građani tek stvaranjem suvremene hrvatske države ostvarili svoja nacionalna i građanska prava i uspostavili demokratske vrijednosti, na način kako je to ostvareno u državama zapadne demokracije, kaže Nazor za intervju koji možete pročitati u Novom listu.
