Nije poanta u ocjenjivanju, već u povratnoj informaciji roditeljima i učenicima.
Imamo kvantitativne načine ocjenjivanja na koje smo nažalost jako naviknuti, ali i kvalitativne načine koji su daleko bolji i koji ne sadrže samo informaciju gdje smo sada, već kako će učenik napredovati, kazala je ministrica Divjak komentirajući uvođenje ocjena na polugodištu.
Tijekom gostovanja u emisiji Veto Sanjina Španovića na N1 televiziji ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak potvrdila je kako je zbog “afere kolači” u Studentskom centru Zagreb podnijela prijavu državnom odvjetništvu kako bi se utvrdilo gdje su nestali novci i namirnice.
“DORH će istražiti gdje su nestali novci, kolači i namirnice jer studenti su oni kojima treba dati pomoć, a ne od njih uzimati”, kazala je Divjak.
pročitajte još
Tvrdi da je u sanaciju dosad uloženo 150 milijuna kuna, ali da se taj tijek novca mora istražiti i da do rezultata istrage nema novih davanja SC-u Zagreb.
“Studentski centar Zagreb je u postupku da ima sanacijsku upravu i upravitelja i mi smo jasno kazali da nećemo osiguravati dodatna sredstva za SC. Tražili smo izvješće od sanacijskog upravitelja u kojem se pokazalo da putevi nestajanja novca i namirnica nisu zaustavljeni i u tom smislu smo tražili daljnje informacije i kada smo to dobili, onda smo to pregledali i zaključili da to nije samo situacija gdje bi moglo Ministarstvo nadgledati to sve niti je to naša zadaća. Mi nemamo niti ingerencije niti ljude koji bi to mogli raditi i poslali smo prijavu DORH-u. DORH će sada obraditi tu situaciju i vidjeti što se događa jer nema smisla vratiti SC Zagreb u neko regularno poslovanje bez da se to ne riješi jer je u sanaciju uloženo 150 milijuna kuna”, kazala je Divjak.
Kazala je i da su eskperimentalni program novog kurikuluma i uvođenje obavezne informatike neovisni o novom natječaju za Ekspertnu radnu skupinu.
Na pitanje kada će se konačno odabrati u kojim školama ide eksperimentalni program novog kurikuluma odgovorila je za dva do tri tjedna. Pojasnila je i kriterije.
“Prije svega za to je osigurano u Europskom socijalnom fondu 150 milijuna kuna. Mi u ovom trenutku sakupljamo dokumente s međunarodnih recenzija i onda ide javni poziv prema školama. Mi ćemo po svakoj županiji tražiti po dvije osnovne škole, jednu u urbanom i jednu u ruralnom dijelu, zatim barem po jednu srednju školu u županiji, dakle oko 60 do 80 škola po cijeloj Hrvatskoj. Te škole moraju biti motivirane za ulazak u eksperimentalnu provedbu. Kriterij je dakle geografska rasprostranjenost, spremnost škole i da nije nulta razina digitalne spremnosti škole”, kazala je Divjak i najavila kako će se u tim školama zapravo od rujna rasteretiti i teške torbe jer će se više oslanjati na digitalne sadržaje, a ne teške knjige.
Upitana kako komentira sve veći rast izostanaka u školama te ima li to veze s liberalnijim načinom opravdavanja izostanaka od strane roditelja, kazala je kako je za sve potrebna analiza.
“Mi ćemo pogledati sada učinke novih pravila opravdavanja izostanaka, no oni još uvijek nisu takvi da možemo reći da je to rezultat novih načina opravdavanja izostanaka. Ali ja sada pitam roditelje koja je to poruka koju šalju ako opravdaju izostanak svome djetetu, a znaju da nemaju razloga za to”, kazala je Divjak.
Na opasku kako je i ona sigurno kao majka barem jednom svom djetetu napisala ispričnicu iako ono nije bilo bolesno, kazala je da nije.
“Nisam nikad napisala ispričnicu i to je doma u obitelji bio predmet neugodne situacije. Stvarno treba u nekom trenutku vjerovati roditeljima jer oni s jedne strane traže veći utjecaj na školu i obrazovanje, a s druge strane ovo je odgojna komponenta, jer kakvu poruku šaljem ako kažem bio si lijen, nisi učio pa sad ostani doma da te se ne pita. Onda mu stvarno šaljete poruku da je ta ocjena nevažna, ili da je lako naći rupu u zakonu. To nije poruka koju želimo slati i to je roditeljstvo, razvijanje stavova za život”, kazala je Divjak.
O tome hoće li se od iduće godine vratiti sustav ocjena na polugodištu, kazala je kako je javna rasprava završena i sada treba donijeti odluku. No, neizravno je dala do znanja da je ona više za kvantitativne ocjene nego kvalitativne.
“Stiglo je 1500 prijedloga i ima tu razloga i za i protiv oko uvođenja ocjena na polugodištu. Nije poanta u ocjenjivanju, već u povratnoj informaciji roditeljima i učenicima. Imamo kvantitativne načine ocjenjivanja na koje smo nažalost jako naviknuti, ali i kvalitativne načine koji su daleko bolji i koji ne sadrže samo informaciju gdje smo sada, već kako će učenik napredovati”, kazala je Divjak.
