Koliko automobila stane na trajekt

Kapacitet ovisi o klasi i namjeni broda

Svaki trajekt projektiran je za određeno područje plovidbe i određenu rutu, pa se i broj vozila razlikuje od broda do broda. Jadrolinija, kao najveći hrvatski prijevoznik, trenutno obnavlja flotu, pa primjer novog ro-ro putničkog broda tipa double-ender, dugačkog do sto metara, dobro pokazuje koliko auta stane na trajekt suvremene generacije. Prema tehničkim specifikacijama, garaža tog plovila predviđena je za 120 do 125 osobnih automobila, uz 500 putnika zimi i 650 ljeti te dvanaest članova posade.

Paralelno s tim, Jadrolinija gradi i manji putnički brod vrijedan 12 milijuna eura, duljine do 50 metara, koji će ploviti državnom linijom 807 Suđurađ-Dubrovnik. Njegov kapacitet definiran je drugačije, pa tako prima najmanje 330 putnika, a doplov iznosi barem 1.000 nautičkih milja. Za osobna vozila takav brod ima znatno skromniju garažu, što potvrđuje pravilo: što je ruta kraća i uža, to je plovilo manje, a tako i broj automobila na njemu. Ni cijena nije zanemariva; stometraš je znatno skuplji od pedesetmetraša, no prevozi nekoliko puta veći broj putnika po polasku.

Dimenzije garaže i rampe presudne za brojke

Odgovor na pitanje koliko auta stane na trajekt u velikoj mjeri leži u samoj konstrukciji plovila. Novi stometraš Jadrolinije imat će garažu visine 4,8 metara i rampu širine najmanje 8,5 metara, što omogućuje istodoban ulazak vozila u dvije kolone. Širina broda iznosi do 20 metara, gaz je 2,8 metara, a bruto tonaža ostaje ispod granice od 5.000 GT.

Takve dimenzije nisu odabrane nasumično. Da bi brod mogao pristati u manjim lukama južne Dalmacije ili u kanalima srednjeg Jadrana, mora ostati unutar ograničenja infrastrukture koja je dostupna. Garaža visoka gotovo pet metara istodobno otvara vrata i za manje kamione, kombije te autodomove, što ljeti dodatno smanjuje broj osobnih automobila na jednoj vožnji. Vozač koji dolazi s karavanom od sedam metara zna da će zauzeti mjesto dva, a katkad i tri standardna automobila. U praksi to znači da isti brod u ljetnim mjesecima primi manje osobnih automobila nego u ožujku, iako ukupna dužina garaže ostaje ista.

Područje plovidbe 6 i zašto je bitno

Hrvatski registar brodova definira nekoliko područja plovidbe. Novi stometraš klasificiran je za područje 6 (P6), koje obuhvaća Fažanski zaljev, Splitski kanal, Brački, Hvarski, Neretvanski i Koločepski kanal te Pirovački zaljev. Riječ je o zaštićenim unutarnjim morskim područjima u kojima je plovidba strogo kategorizirana radi sigurnosti putnika i očuvanja priobalja.

Što taj podatak znači za broj automobila? Klasa D broda s ravnopravnom plovidbom u oba smjera, kakav je double-ender, ne mora se okretati u luci, pa ukrcaj i iskrcaj idu mnogo brže. Brži obrt znači više polazaka u jednom danu, a veći broj polazaka u praksi podiže ukupan broj prevezenih vozila, čak i kad pojedinačni kapacitet ostaje isti. Putnik koji stoji u redu u Drveniku ili Orebiću rijetko računa ovu matematiku, no ona je razlog zašto se ljetna gužva razrjeđuje brže nego što bi to bio slučaj s klasičnim trajektom koji se okreće u svakoj luci.

Pogon, brzina i vrijeme plovidbe

Suvremeni trajekti više se ne grade s klasičnim dizelskim strojarnicama. Novi brodovi Jadrolinije imat će dizel-električni pogon, dual-fuel motore na zeleni metanol i biodizel, uz četiri okretna propulzora s mogućnošću zakretanja za 360 stupnjeva. U tehničkoj dokumentaciji razmatra se i alternativa s Voith porivnicima. Takav sustav pruža izvrsnu manevarsku sposobnost u skučenim lukama, a ujedno smanjuje potrošnju goriva i emisije u zraku.

Brzina u službi iznosit će dvanaest čvorova, a doplov najmanje 1.200 nautičkih milja, dok je maksimalno vrijeme pojedinačnog putovanja projektirano na sat i pol. Taj je podatak važan putniku koji planira vožnju s djecom ili kućnim ljubimcima, jer sat i pol na moru ne iziskuje kabine ni složenu ugostiteljsku ponudu, ali traži dovoljno komfornih sjedala i prostora za sanitarije, uključujući i onaj za osobe smanjene pokretljivosti. Dulja plovidba tražila bi drugačiji tip broda, s većim troškovima goriva i drugačijim rasporedom posade.

Pristupačnost i praktični detalji

Pristupačnost je tema o kojoj se sve više vodi računa. Novi trajekt morat će imati lift i sanitarni čvor za osobe smanjene pokretljivosti, što odgovara hrvatskim i europskim propisima. Za obitelji koje putuju s kolicima ili starije putnike koji teže gaze stube, takve sitnice presudne su pri izboru polaska.

U garaži se istodobno vodi računa o mjerama pojedinih vozila. Osobni automobil prosječne duljine od 4,5 do 4,8 metara računa se kao jedna jedinica, dok SUV ili kombi duži od pet metara često zauzima jedno i pol mjesto. Zbog toga popunjenost nije linearna, pa se u praksi dogodi da trajekt "pun" na 90 posto po broju vozila ima znatno više rezerviranih dužnih metara garaže. Motocikli i skuteri računaju se zasebno i smještaju se na manje dijelove garaže koji ne bi primili automobile.

Obnova flote i ekološki iskorak

Jadrolinija pripremu projektne dokumentacije za stometraš procjenjuje na oko 200 tisuća eura, dok će sama gradnja trajekata koštati znatno više. Izbor materijala zbog toga mora biti strogo standardiziran, a ugovorom je predviđena mogućnost serijske proizvodnje do tri broda istog tipa. Ponuditelji imaju 13 tjedana za isporuku kompletne dokumentacije, a rok za dostavu ponuda zainteresiranim gospodarskim subjektima istekao je početkom siječnja.

Paralelni projekt, brod vrijedan 12 milijuna eura za liniju Suđurađ-Dubrovnik, ide i korak dalje. Projektiran je kao battery-ready, što znači da će se na njega kasnije moći dograditi baterijski sustav i omogućiti djelomična električna plovidba. Za putnika to u startu ne mijenja ništa, no dugoročno otvara put ka tišim brodovima i manjim emisijama u lukama poput Rijeke, gdje je isporuka tog broda i planirana. Azimutni propulzori, koji su u gradnji modernih trajekata postali uobičajena tehnologija, dodatno olakšavaju pristajanje i ubrzavaju ukrcaj.

Što to znači za sezonu

Putnik koji ovog ljeta razmišlja o odmoru na otocima može očekivati postupan prijelaz s klasičnih trajekata na nova plovila. Povećanje kapaciteta po brodu i brži ukrcaj smanjuju vjerojatnost čekanja od nekoliko sati pred rampom, no gužve u srpnju i kolovozu neće nestati preko noći. Stometraš s prostorom za 125 automobila kombinira se s manjim brodom koji opslužuje drugu liniju, pa svaki polazak ima svoju ulogu u mreži.

Kolona koja se formira ispred Prapratna ili u Valbiski nije samo rezultat broja auta, nego i složene matematike: dužnih metara garaže, visine vozila, rasporeda polazaka, područja plovidbe i, na kraju, vremena potrebnog za ukrcaj na rampu široku 8,5 metara. Kada se svi ti parametri poklope, oko šesto putnika i više od stotinu vozila stigne s kopna na otok u sat i pol. Kada se ne poklope, rezultat je dobro poznat svakome tko je barem jednom krenuo prema Supetru ili Sobri u subotu poslijepodne.