Zbog epidemije mediteranskog potkornjaka na Marjanu u ožujku kreće sječa najmanje 30 posto drvne zalihe. I dalje ostaje neodgovoreno pitanje zašto se tek sada ide u sanaciju iako je potkornjak otkriven još 2016. godine.
Cijeli zahvat stajat će oko 1,5 milijuna kuna. Zaraženo je od 30 do 35 posto ukupne drvne zalihe, a sječa stabala trebala bi početi početkom ožujka i trajati do kraja lipnja.
Ravnatelj Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan Damir Grubišić rekao je da su zbog požarne sezone ograničeni vremenom te da je riječ o specifičnoj situaciji jer je šuma u središtu grada. Na Marjanu žele spasiti ono što se spasiti da, a zahvat koji žele provesti iziskuje profesionalan i organiziran pristup.
“Od Hrvatskoga šumarskog instituta smo tražili izradu akcijskoga plana i u njemu stoje sve mjere koje moramo napraviti. Vlake (trase) su trebale biti napravljene prije 20 godina. Volonteri su u ovoj situaciji otegotna okolnost zato što prijeti opasnost od ozljeda i smrtnih slučajeva. Ovo nisu radne akcije, nego hitna mjera koju treba provesti da bismo spasili Marjan”, objasnio je Grubišić.
Šumu će podijeliti na istočni i zapadni dio s obzirom na požarni put, osloboditi jedan dio šume, prikupiti sve suglasnosti i pokrenuti javnu nabavu za izbor izvođača za sječu, izvlačenje i odlaganje zaražene drvne mase.
Na novinarsko pitanje hoće li tko odgovarati za to što se, s obzirom na to da je potkornjak otkriven 2016., do danas ništa nije učinilo, ravnatelj Grubišić je odgovorio kako je to pitanje za druge, podsjećajući da je on ravnatelj te ustanove postao 1. srpnja 2018.
Možda zaraženo i više od 30 posto stabala
Voditelj Stručne službe Ivan Ljubić rekao je da točna količina zaraženih stabala nije poznata jer je to jako teško utvrditi s obzirom na to da je klima takva kakva jest – zime su neuobičajeno tople pa su potkornjaci aktivni do duboko u prosinac.
“Približno 30 do 35 posto ukupne drvne zalihe bila bi naša procjena da je potkornjak zahvatio, a ukupnu točnu količinu ćemo znati tek nakon provođenja sveobuhvatne doznake na razini čitave gospodarske jedinice, što je izrazito kompleksan posao. Otegotna okolnost je apsolutna neprohodnost vrlo velikog dijela šume, što doslovno fizički onemogućava kretanje i dodatno usporava čitav proces. Prema zakonskim propisima, u roku od dvije godine šumoposjednik je dužan sanirati nastalu štetu”, rekao je Ljubić.
Kako je najavio, nakon što se zaustavi šteta i šuma očisti od potkornjaka, posadit će se autohtona vegetacija – borovi, na nekim će se mjestima zasaditi druge vrste – hrast, jasen i ostalo, a zaražena stabla bit će zbrinuta u stalnom licenciranom deponiju.
Kakve su to životinje potkornjaci?
Potkornjaci su porodica kukaca iz reda kornjaša, valjkasta tijela, duga 1 do 8 mm, smeđe ili crne boje, široke glave, vrlo čvrste gornje čeljusti i ticala. Ličinke su im blijede i slijepe, a hrane se drvom. Potkornjaci cijeli život provedu u drvu bušeći hodnike pod korom ili u deblu, a svaka vrsta ostavlja iza sebe karakteristične tragove ugriza. Najčešće napadaju smreku, bor, brijest i jasen. Ima ih po cijeloim svijetu, a u našim krajevimaidentificirano je više od 130 vrsta.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram
