Izmijeniti Zakon o obnovi, zaposliti ljude koji će izdavati odluke, dovršiti pregled svih oštećenih zagrebačkih zgrada, pokrenuti mobilne timove za pomoć pri podnošenju zahtjeva te riješiti pitanja građevinskog otpada i odlaganja osobnih stvari građana koji će se morati seliti kada obnova počne, akcijski je plan za ubrzanu obnovu Zagreb, piše u ponedjeljak Jutarnji list.

O šest točaka koje se hitno moraju provesti kako bi se ubrzala obnova u Zagrebu raspravljalo se na prošlotjednom sastanku između zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića i direktora Fonda za obnovu Damira Vanđelića.

Više od 11.400 zahtjeva stiglo je u Ministarstvo graditeljstva, doneseno je tek 20 konačnih odluka, od toga tek tri za rušenje kuća, a ostalo su novčane isplate. U Zagrebu čak oko 500 zgrada nije ni prvi put pregledano nakon potresa, a to bi se, najavljuju u Gradu, trebalo dovršiti za nekoliko tjedana.

“U tu svrhu Grad je angažirao trideset inženjera konstrukcije na ugovor o djelu. Podaci će biti uneseni u GIS bazu Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo (HCPI) i tada ovaj golemi posao možemo smatrati dovršenim”, najavljuje zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet.

Zašto su u Zagrebu potrebni mobilni timovi govori podatak da su od 7420 neupotrebljivih zgrada, tek za njih nešto više od 25 posto pristigli zahtjevi. U isto vrijeme u Sisačko-moslavačkoj županiji već je podneseno 66 posto zahtjeva.

Velik problem je i građevinski otpad nakon rušenja građevina. Ministarstvo je tražilo da Grad predloži lokaciju, a na jednom od idućih sastanaka trebala bi se dogovoriti i realizacija.

Korleat kaže da se potencijalne lokacije ocjenjuju sa stanovišta veličine/kapaciteta, udaljenosti, prometne pristupačnosti, potrebne investicije u uređenje, eventualne kolizije sa sadržajima u blizini te da će se za desetak dana odlučiti i isposlovati potrebne dozvole za korištenje tih lokacija.

“Na tim će lokacijama otpad biti razvrstan, a namjeravamo ih opremiti i drobilicama kako bi građevinski materijal, prije svega opeka i blokovi, bili usitnjeni, čime bi se smanjio volumen otpada i omogućila njegova reciklaža kao podloga asfaltu pri izvedbi prometnica ili kao agregat betona niskih marki”, napominje zamjenik gradonačelnika.

Traži se i lokacija na kojoj će se moći čuvati osobne stvari građana koji će se morati seliti iz domova kada počne obnova. Korlaet kaže da trenutno razmatraju više potencijalnih lokacija, poput pojedinih hala na Zagrebačkom velesajmu te prostora Robnih terminala.

U Ministarstvu, pak, kažu da planiraju na određeno zaposliti 15-ak ljudi koji će raditi na odlukama jer sada samo 30-ak zaposlenika radi taj posao. Kada je, međutim, riječ o izmjenama Zakona, o tome zasad ne razmišljaju, piše Jutarnji list.