Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak rekao je u ponedjeljak vezano za mogućnosti samostalnog uvoza ruskog cjepiva u Hrvatsku, kako je interventni uvoz moguć ako je dokumentacija u redu, napomenuvši da bi naravno bilo najbolje da EMA napravi evaluaciju.
Capak je jutros gostovao u emisiji Hrvatskog radija ‘U mreži Prvog’, a upitan hoće li se, nakon što je Hrvatska dobila zatražene dokumente, ići u samostalni uvoz ruskog cjepiva, istaknuo je kako mogućnost interventnog uvoza postoji, a korištena je u mnogo slučajeva kad nismo imali potreban lijek ili cjepivo. “Situacija se mijenja iz dana u dan, nitko ne može znati što će biti sutra”, procijenio je. VEZANA VIJEST
“Naravno da bi bilo najbolje da EMA napravi evaluaciju, što se nadamo da će biti relativno brzo ako će ruska strana surađivati i dopustiti da se pregledaju pogoni i sva dokumentacija, da se dostavi sva potrebna dokumentacija. To bi moglo biti relativno brzo. Ali Hrvatska ima tu mogućnost da interventno uveze neki lijek. Jučer je bila nedjelja, nemam sve informacije, danas ćemo saznati što je sve od dokumentacije došlo”, rekao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJ) Capak.
Dodaje da je interventni uvoz moguć ako je dokumentacija u redu. Očekuju da će u drugom kvartalu isporuke biti puno veće, iako, kaže, AstraZeneca, na koju smo odigrali najjače karte, opet najavljuje da neće biti isporučene najavljene količine. “Pfizer najavljuje nešto veće količine. Mi smo u međuvremenu uzeli još takozvane dodatne doze, top up doze, sad razgovaramo o super top up dozama, dakle, doći ćemo skoro do 3 milijuna doza Pfizerovog cjepiva”, istaknuo je Capak.
Procijenio je da je najveća greška bila što su vjerovali farmaceutskoj industriji, u količine i vrijeme registracije koje su obećavali.
Ogorec: Cjepivo postala prvorazredna strateška stvar u svijetu
Vanjskopolitički analitičar Marinko Ogorec rekao je u emisiji HR-a kako se pokazuje da je cjepivo postala prvorazredna strateška stvar u svijetu. “Što se tiče Europske unije, ona je očito zakazala. Nije prvi put da je zakazala”, rekao je Ogorec, dodavši da se, kada god dođe do krize, vidi da je Europa konglomerat starih nacionalnih država te da svaka država počne štititi svoje interese.
Dodao je da se zemlje Višegradske skupine sve više osamostaljuju u tom segmentu te naručuju rusko i kinesko cjepivo. Ogorec je istaknuo i kako je Rusiji i Kini cjepivo svojevrsni oblik geostrateškog pozicioniranja.
Borzan: U ovom trenutku događa se jako puno improvizacija
SDP-ova eurozastupnica Biljana Borzan rekla je da je potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans priznao da se pogriješilo. “Nacionalne države, nacionalne vlade jako su sklone uprijeti prstom u EK, a kada je u ovom konkretnom primjeru Komisija predlagala da se ide uglavnom s Pfizerom, države članice nisu bile osobito zainteresirane, odnosno AstraZeneca je možda bila bolja varijanta, što zbog cijene, što zbog čitave teorije zavjere koja se razvila oko toga da Njemačka zapravo želi sebe tu staviti u prvi plan. S druge strane, imamo situaciju da su države članice bile te koje su htjele da se cjepivo ne dijeli prema broju stanovnika, nego prema kriterijima koliko su ugrožene”, rekla je Borzan, dodavši da to nije nerazuman stav.
Borzan je rekla da se u ovom trenutku događa jako puno improvizacija zato što EU nije sazdan tako da zdravstvo bude jedna od njegovih ingerencija. Poručila je da je nabavka cjepiva svake države za sebe najgori scenarij jer to ide na ruku farmaceutskoj industriji.
Sokol: Moramo se vratiti na proporcionalnu raspodjelu sukladno broju stanovnika
HDZ-ov eurozastupnik Tomislav Sokol rekao je da bi u natjecanju država oko toga tko će ponuditi veću cijenu, oni bogatiji bili u puno boljem položaju nego Hrvatska. “Tu bi Hrvatska sigurno prošla još lošije nego sada. Zajednička nabava najviše odgovara manjim državama s manjim raspoloživim resursima kao što je Hrvatska”, rekao je Sokol.
Poručio je da je uvjerljivo najviše podbacila AstraZeneca, za razliku od, na primjer, Pfizera, koji je jučer najavio da će isporučiti dosta više cjepiva nego što je bilo originalno predviđeno. “Ono što je glavni uzrok zašto su neke države dobile manje od predviđenog je to što su naručile više AstraZenece, a razlog za to je što je stvarno, kad su se ti ugovori sklapali, izgledalo po svim pokazateljima da je AstraZeneca najviše odmakla i da će prva dobiti odobrenje”, rekao je Sokol. Dodaje da se sada moramo vratiti na proporcionalnu raspodjelu sukladno broju stanovnika.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare