“Daljnje demografsko urušavanje Vukovara dovodi u pitanje nacionalnu sigurnost”

Vijesti 17. stu 202117:47 > 19:311 komentar
Vukovar vodotoranj
Izvor: Emica Elvedji / PIXSELL, Ilustracija

U četvrtak se obilježava 30 godina sjećanja na žrtvu Vukovara. Tim je povodom gost Newsrooma bio Dražen Živić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

Institut svake godine u Vukovaru organizira skup na kojem se propituje povijest, ali i govori o budućnosti Vukovara. Ove se godine skup iz epidemioloških razloga nije mogao održati uživo, već putem internetskih platformi.

PROČITAJTE JOŠ

“Ivo Pilar je zajedno s Hrvatskim katoličkim sveučilištem organizirao 24. znanstveno-stručni skup posvećen Vukovaru 1991., a cilj je bio obilježiti 30 godina stradanja Vukovara, ali i 30 godina djelovanja Instituta. Ono što smo na neki način zakljuičili jest da je Vukovar 1991., Domovinski rat, stvaranje hrvatske države i dalje neiscrpna tema za znanstvena istraživanja. Unatoč svemu što smo napravili, još postoji puno prostora da se upotpune činjenične praznine, da se razriješe kontroverze, uklone, nejasnoće kako bi istina o Vukovaru 1991. bila što cjelovitija”, rekao je Živić.

Kada je riječ o Vukovaru, puno se govori o popisu stanovništva. S nestrpljenjem se iščekuju rezutlati jer se često govori da je popis, što se Vukovara tiče, daleko od točnog.

“I kao znanstvenici i kao obični građani s nestrpljenjem očekujemo rezultate, bez obzira na metodologiju i sve, oni će biti jedan orijentir da vidimo gdje smo u demografskom smislu. Kad se govori o pouzdanosti treba uzeti u obzir metodologiju, način i brzinu prikupljanja i obrade podataka. Sve će ovisiti o tome kako će DZS obraditi i prezentirati podatke. Kada ih vidimo, moći ćemo suditi koliko su realni i koliko imaju veze s demografskim analizama koje pokuzaju veliku depopulaciju, i prirodnim i mehaničkim putem. Ako se to potvrdi u rezultatima popisa, odna ga možemo smatrati pouzdanim. Ako će biti većih odstupanja morat ćemo imati u vidu s kojom brzinom i kvalitetom su rezultati obrađeni i objavljeni”, kaže Živić.

Sve vlasti dosad pozivale su na povratka te na različite načine pokušale stimulirati mlade da dosele u Vukovar, no malde se, očito, i nisu baš vratili.

“Čim je počeo proces obnove i pvoratka, tadašnje upravljačke strukture bile su suočene s dva pitanja – hoćemo li ih vratiti na radna mjesta ili prvo obnoviti domove. U takvoj ili/ili situaciji odluka je bila se obnovi infrastruktura, stambeni ovjekti. I tu je učinjen napredak. Manje po pitanju gospodarstva, ali ne bih apostrofirao posebno Vukovar, nego cijelu Hrvatsku u nedostatku jasne vizije razvitka Hrvatske u gospodarskom i društvenom smislu. Tu, čini mi se, nije bilo dovoljno odlučnosti i brzine. Za budući demografski rast Vukovara bitno je vratiti ljude, ako je moguće i doseliti mlađe generacije. Za to je potrebno, uz brojne poticajne mjere, otvaranje radnih mjesta jer bez njih ne možemo oporavljati ni Vukovar ni Hrvatsku”, rekao je Živić.

N1

Neslužbeno se barata brojkom o 22.000 stanovnika Vukovara.

“To je podatak DZS-a, procjena procjena broja stanovnika na dan 31. 12. 2020. Kada usporedimo taj podatak s onima iz 2011. ili 2001. ili 1991., jasan je veliki demografski gubitak. Tu su i veliki gubici u ratu. Činjenica je da se dio prognanika iz raznoraznih razloga nije vratio jer su svoja egzistencijalna pitanja riješili drugdje ili su nakon povratka opet otišli. Postoje dijelovi u Hrvatskoj koji su još negativniji, ali Vukovar je simbol, na granici je, važan je. Daljnje demografsko urušavanje Vukovara dovest će u pitanje nacionalnu sigurnost na istoku države”, zaključuje Živić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar