Cijena benzina pala je na 93 dolara po barelu, ali zbog pojeftinjenja goriva neće doći do spuštanja drugih cijena. Zašto je to tako, komentirala je u RTL Direktu ekonomistica Marijana Ivanov.
“Cijene su očito otporne na pad tako da kad se jednom dignu teško se vraćaju na nižu razinu. Međutim, tu je stvar i vremenskog raskoraka, između trenutka nabavke nekog inputa, sirovina za proizvodnju ili finalnog proizvoda. Možda je on kupljen po skupljoj cijeni koja je vrijedila prije i sada se prodaju prema cijeni po kojoj su nabavljeni. Nije prevara, nego je diktirano uvjetima koji su vrijedili u trenutku kada su ugovoreni poslovi za nabavku. Bilo da je riječ o nafti, suncokretovo ulje. Ti ugovori su obično terminskog tipa, 3 ili 6 mjeseci. Prije dogovarate cijenu po kojoj će se nešto isporučivati kasnije. Ta cijena je dogovorena po nekim skupljim uvjetima, u međuvremenu cijena padne. Kad cijena padne vi onda trebate dogovarati nove ugovore za buduće isporuke”, objasnila je Ivanov.
Kaže da postojeće mjere Vlade nisu drastične.
“Vlada uvijek mora kupiti poene kod glasača, tako da i ove mjere nisu ništa drastično. Više manje su te cijene koje su zamrznute su cijene po kojima su se ti isti proizvodi prodavali u trgovinama velikih lanaca, pogotovo u trenutku akcije. akcija pokriva troškove nabavke. To nije ispod troška cijena. Međutim, Vlada je morala donijeti neku regulativu i pokazati da čak i ako dođe do ubrzanja inflacije prema kraju godine i stvore se novi uvjeti zbog čega bi se inflatorna očekivanja ugrađivala u cijene i time stimulirala rast cijena da to neće biti moguće. Sad smo zamrznuli cijene na tri mjeseca, možemo produžiti na 6 mjeseci. Time ćemo spriječiti rast cijena, ne samo zamrznutih cijena nego i drugih cijena roba i usluga koje se na njih nadovezuju. To je jednostavno dio antiinflacijske politike prije svega, politike pravednosti da pomognete najnižim dohodcima kod kojih udio potrošnje šećera, brašna, šećera, svinjetina ima veći udio potrošnje u kućnom budžetu”, dodala je.
Podsjeća da je Hrvatska po životnom standardu na dnu Europske unije.
“Od nas su gori samo Bugari. Po cijeni hrane smo među članicama EU s najvišim cijenama hrane. Cijene su na 94 posto prosjeka EU. U Njemačkoj su na 103. Usporedite plaću u Njemačkoj i Hrvatskoj i životni standard, jasno je da su cijene hrane u Hrvatskoj previsoke. Sva kućanstva s nižim dohotkom veći dio njega troše na hranu”, tumači Marijana Ivanov.
Prema njenim riječima, u SAD-u nije bilo razloga za inflatorne procese s kojima je suočena Europa zbog rata u Ukrajini.
“Imamo tamo i velik problem prebrzog prelaska s fosilnih goriva na nekakve zelene obnovljive izvore energije. Sve je počelo upravo cijenama energenata, prebrza energetska tranzicija koja se prebrzo želi provesti je potakla rast cijena energenata prije godinu i 2-3 mjeseca. Nažalost, recesija stiže, ali rekla bih da je to recesija koju je politika i institicuije u EU kreirali. To nije prirodni proces recesije, to je recesija koja često puta inicirana odlukama koje se donose na razini EU. Sami sebi pilimo granu na kojoj sjedimo. Neprestano radimo procese koji idu u smjeru recesije, a s pandemijom sve one mjere još otprije su napravile zastoj i poremećaj na tržištu”, zaključila je Ivanov za RTL.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!