Guverner Vujčić o rastu BDP-a: “Očekujemo usporavanje u 2024. i 2025.”

Ekonomija 21. ruj 202314:04 1 komentar

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić gostovao je u N1 studiju gdje je komentirao kamate ECB-a, kamate na kredite, projekcije HNB-a, ali i inflaciju.

Vujčić kaže da je ovo zadnje dizanje kamatnih stopa, ali da to ne znači da ih neće dizati u budućnosti. “Mislim da ćemo u iduća tri mjeseca vidjeti smanjenje stope inflacije, a kakva će ona biti na proljeće je teško reći. Mi prognoziramo smanjenje, ali vidimo da je tržite rada vrlo otporno i stopa neozaposlenosti su na povijesnim minimumima”, rekao je.

“Ako dođe do nekakvo novog šoka na strani ponude, bilo cijena hrana ili energenata, onda bi moglo doći do promjene”, dodao je.

“Ukoliko bude brži pad inflacije, lakše je smanjivati kamatne stope nego što ih je dizati, ali značajna neizvjesnost zbog ovih promjena postoje, zbog klimatskih promjena i cijena hrane, do najave OPEC-a o smanjenje proizvodnje nafte”, objasnio je.

Kaže da prilikom donošenja odluka nisu gledali na američki FED, nego na europsko tržište i Europsku središnju banku (ESB). “Ovo je apsolutno uspješna borba protiv inflacije, to vidimo jer vidimo da se kreditna aktivnost smanjila, što donosi i hlađenje ekonomije, što djeluje anti-inflaicjski. I u Hrvatskoj se to vidi iako je u bankovnom sustavu višak likvidnosti, više nego u ostatku EU-a”, rekao je Vujčić.

“Kamatne stope na depozite za tvrtke su narasle s ispod nule na preko 2,8 posto, a kod građana su još uvijek prosječne 0,8 posto”, otkriva.

“Dizanje kamatnih stopa djeluje protu-inflacijskih, no višak likvidnosti se stvorio i kada smo ulaskom u eurozonu smanjili stope rezerve. No nije to samo u Hrvatskoj. Ministarstvo financija će na kamate dobiti 80 milijuna eura”, dodao je.

“Ja sam bio jedan od inicijatora da se povećavaju obvezne pričuve i mi smo ukinuli stopu obvezne rezerve. Ministar financija Marko Primorac jako dobro razumije situaciju i tu nema razlike u onome što ja mislim i što on misli. Vladine mjere će doprinijeti padu inflacije”, naveo je.

Porez na ekstraprofit bankama

Na pitanje izgubljene monetarne suverenosti kaže da i je i nije. “Je jer onda ne bismo spustili stopu rezerve s 9 na 1 posto, ali i nije kada se vide sve druge koristi od ulaska u eurozone, kao i da su potrošački krediti niži. Mi imamo 70 posto potrošačkih stambenih kredita na režimu fiksne kamatne stope tako da njih ne utječe povećanje samih kamatnih stopa. Na vrijeme smo govorili ljudima da fiksiraju kamatne stope jer neće uvijek biti niske”, objasnio je.

Naveo je kako su krediti najviše rasli kada je bio APN.

O porezu na ekstraprofit banaka, kaže da je na ministarstvu financija da o tome odluči. “Dobro je da što više toga napravi ESB jer ako će svako ministarstvo ići posebno oporezovati banke, onda ćete imati situaciju gdje ćete na svakom tržištu imati drugačiji porezni tretman. Imate zajedničku monetarnu politiku i zajedničko tržište, a poreznu ne. Pitanje je koliko će to funkcionirati”, rekao je Vujčić.

Dodao je da HNB ostaje pri projekciji rasta BDP-a od 2,9 posto za ovu godinu. “Očekujemo usporavanje u 2024. i 2025., od 2,6, što je i dalje visoko ako gledamo druge zemlje EU-a jer naši glavni partneri, Austrija i Njemačka su već usporili. No u Hrvatskoj neće biti depresije već tek usporavanja gospodarstva”, naveo je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare