Hrvatska komora arhitekata za N1 o Bačićevim zakonima: Žalimo što nas se u proces uključilo prilično kasno

Oporba je isticala da se "cijela struka protivi zakonu" i kako se u zadnji čas sastajao s njom, želeći si stvoriti alibi. Ministar je odbacio te ocjene, ističući kako je gotovo na dnevnoj razini u kontaktu sa strukom te da se od pet strukovnih komora, zakonu protivi jedna.

"I to je njen legitiman stav, ali i moj kao ministra i Vlade je da brinemo o razvoju Hrvatske i od toga nećemo odustati", naglasio je i naveo kako je od deset načela komore arhitekata prihvaćeno njih devet. "Jedno nećemo, a to je da se dozvole izdaju tek kad su svi planovi u vertikali posloženi", kazao je.

Zbog ministrovih smo se riječi obratili Hrvatskoj komori arhitekata, a u njeno ime odgovorila nam je predsjednica Rajka Bunjevac.

Odgovor prenosimo u cijelosti:

"Ministar Bačić je sasvim u pravu: Hrvatska komora arhitekata jedina je od pet strukovnih komora koja se glasno i javno usprotivila nekim rješenjima prijedloga Zakona o prostornom uređenju. To je i samo po sebi razumljivo jer jedino naša komora u svom sastavu ima i članove, naše kolege, prostorne planere, odnosno arhitekte urbaniste. Prostorno planiranje nije primarna djelatnost ostalih inženjerskih strukovnih komora, koje u sustavu prostornog planiranja sudjeluju kao suradnici, dok su arhitekti urbanisti voditelji izrade prostornih planova sukladno zakonu.

Stoga je sasvim razumljivo da ostale strukovne komore nemaju većih prigovora, jer to jednostavno nije u njihovoj primarnoj nadležnosti. Od 1700 primjedbi na tekst nacrta prijedloga zakona, prikupljenih tijekom javnog savjetovanja, gotovo su sve upućene od strane naših članica i članova, prostornih planera i arhitekata.

Što se tiče drugog dijela, odnosno implementacije dokumenta "Deset točaka arhitektonske struke za novi sustav prostornog uređenja", koji je Hrvatska komora arhitekata još prije dvije godine uputila i prezentirala resornom ministarstvu, nije tajna, jer smo to već prethodno komunicirali, da je dio tih naših prijedloga uvažen u predloženom zakonu. Ako bismo to mjerili postotkom, otprilike je riječ o oko 50 posto, pri čemu, nažalost, krucijalne primjedbe koje su zahtijevale cjelovitu reformu sustava prostornog uređenja nisu uvažene.

Važno je ovdje naglasiti još jednu dimenziju, naši prijedlozi su prijedlozi struke, a ne politike. Nas kao struku, prostorne planere i arhitekte, ne zanimaju političke borbe i stranačka nadigravanja vlasti i oporbe. Naši prijedlozi usmjereni su na stručni i suvremeni pristup uređenju našeg prostora, na pokušaj poboljšanja rješenja koja su na snazi još od 2013. godine, a predloženi zakon u osnovi je izrastao na istim temeljima. I to je ono na što kao struka ukazujemo od početka.

Želimo promjenu ovog pristupa koji je bio loš i 2013. godine, i zato smo s ovih deset načela nastojali napraviti zaokret u planiranju prostora i zakonskim rješenjima.

Nekoliko riječi i o našem sudjelovanju u razgovorima do zadnjeg trenutka. Naša je strukovna uloga i zadaća da u demokratskoj proceduri nastojimo izboriti bolja rješenja koja su prilagođena suvremenim zahtjevima i modernim praksama koje možemo pratiti u prostornoplanskom smislu naprednijim državama. U tom je smislu razumljivo da smo nastojali kroz aktivan pristup, predlaganje i razgovore s resornim ministarstvom i ministrom Bačićem, poboljšati predložena rješenja. Pa i do zadnjeg trenutka.

Žao nam je što je naše uključivanje u taj proces došlo prilično kasno, odnosno kada je nacrt prijedloga zakona već bio dovršen, te smo u razgovore uključeni u trenutku kada je već 98 posto zakonskih rješenja bilo definirano. U cijelo smo ovo vrijeme, u osnovi, sudjelovali u raspravi o preostalih dva posto zakona. I kada smo već bili uključeni u razgovore, argumentiranim pristupom uspjeli smo poboljšati neka rješenja, ali i dalje je ostalo mnogo onih za koja smo uvjereni da nisu dobra.

Uostalom, i posljednji dan prije drugog čitanja održali smo okrugli stol kojeg je organizirao Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, na kojem su sudjelovali prostorni planeri iz Odbora za urbanizam Hrvatske komore arhitekata, Udruge hrvatskih urbanista i s Arhitektonskog fakulteta. U raspravi je sudjelovao i ministar Bačić sa svojim suradnicima. I u tom smo razgovoru, u stručnoj raspravi, argumentirano iznijeli sve one probleme koje nam otvara prijedlog novog zakona.

U svom sam pozdravnom uvodu okruglom stolu, između ostaloga, navela i da su prijedlogom zakona predviđena određena unaprjeđenja: dana su ograničenja za širenje građevinskih područja, premda s brojnim iznimkama, poboljšana je pozicija Arhitektonskih politika Republike Hrvatske, stručne podloge postale su obvezne za izradu novih prostornih planova, optimizirane su procedure u području zaštite okoliša, uvedena je urbana komasacija kao nužan alat za provedbu prostornih planova, proširena je uporaba UPU-ova i unaprijeđena mogućnost planiranja urbanističkih i arhitektonskih natječaja.

Jednako tako, istaknula sam da, nažalost, nije ostvaren glavni koncept supsidijarnosti u prostornom planiranju, koji je osnova za kvalitetnu provedbu svih ostalih elemenata.

Kao struka založili smo se za kratak time-out u donošenju zakona, kako bismo kroz otvoreni dijalog poboljšali zakonska rješenja u općem, javnom interesu, usmjerena na unapređenje prostornog uređenja i očuvanje našeg vrijednog prostora."

PROČITAJTE JOŠ