Južnoafrička varijanta (B.1.351) dokazana je u 15 uzoraka većinom povezanih s putovanjima izvan Hrvatske i njihovim bliskim kontaktima. Ostali rezultati pokazuju značajan udio prisutnosti britanske varijante (B.1.1.7) i njen udio je porastao u odnosu na početak praćenja. Drugih varijanti od značaja u Hrvatskoj nismo dokazali, kaže vodeći hrvatski epidemiolog dr. Bernard Kaić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Kada su krajem prošle godine odobrena prva cjepiva protiv covida-19, diljem svijeta zavladala je euforija da bi masovno cijepljenje moglo brzo dovesti do kraja pandemije koronavirusa. No, cijepljenje u većini zemalja ide bitno sporije nego se očekivalo, a cijelu su situaciju zakomplicirale nove varijante SARS-CoV-2 koje se brže šire i vjerojatno izazivaju težu kliničku sliku od izvornog soja koronavirusa iz Wuhana.
Mutirane varijante
“U Hrvatskoj se prati pojava novih odnosno mutiranih varijanti SARS-CoV-2 koji prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije spadaju u sojeve koja antigeno različite od prevladavajućih varijanti ili koja ima drugačije značajke s utjecajem na sposobnost uzrokovanja bolesti kod ljudi – takozvane varijante koje izazivaju zabrinutost. Za sada postoje tri takve varijante od posebne zabrinutosti: južnoafrička (B.1.351), britanska (B.1.1.7) i brazilska varijanta (P1)”, rekao je za Jutarnji list Kaić.
Kod detektiranja novih varijanti našim epidemiolozima pomažu europski stručnjaci.
“U okviru praćenja mutiranih varijanti određeni broj uzoraka prema epidemiološkim ili kliničkim kriterijima testira probirnim testom za otkrivanje tih mutiranih varijanti te se šalje na detaljniju analizu (sekvenciranje) u Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC). Do današnjeg dana na sekvenciranje je ukupno poslano gotovo 4000 uzorka, od čega se uspjelo uspješno sekvencirati oko 2500 uzoraka”, dodao je Kaić.
Posebne mjere na granici
Kao i u ostalim europskim zemljama i u Hrvatskoj se u slučaju detekcije južnoafričkog i brazilske varijante, protiv kojih su postojeća cjepiva manje učinkovita, primjenjuju strože mjere.
“Prilikom sumnje i laboratorijske potvrde slučajeva uzrokovanih južnoafričkom i brazilskom varijantom primjenjuju se posebne epidemiološke mjere. Primjerice, ako se na temelju anamneze ili rezultata probirnog testa za nove varijante, otkrije da je bolesnik zaražen navedenim varijantama virusa, samoizolacija/karantena kontakata traje 14 dana od zadnjeg kontakta sa zaraženom osobom, a bliske kontakte osoba za koje se sekvenciranjem utvrdi da su zaraženi varijantom koja izaziva zabrinutost, treba testirati na SARS-CoV-2 zadnjeg dana karantene”, pojasnio je Kaić.
WHO o indijskoj varijanti
Također, kako bi se spriječilo širenje južnoafričke i brazilske varijante, na granici se primjenjuju posebne mjere prema putnicima koji dolaze iz zemalja gdje su one jako raširene.
“Te osobe trebaju pri ulasku u Hrvatsku imati negativan PCR nalaz koji nije stariji od 48 sati i određuje im se mjera zdravstvenog nadzora karantene/samoizolacije u trajanju od 14 dana. Od prošlog tjedna se te mjere odnose i na osobe koje dolaze iz Indije”, naglasio je Kaić.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je prošli tjedan kako je tzv. indijska varijanta koronavirusa B. 1.617, za koju se vjeruje da je razbuktala epidemiju covida-19 u Indiji, otkrivena u uzorcima iz 17 zemalja. Ipak, WHO je B. 1617 proglasio tek “varijantom od interesa”, a ne “zabrinjavajućom varijantom” što bi značilo da je opasnija od izvorne varijante koronavirusa jer se, primjerice, brže širi, smrtonosnija je ili otpornija na cjepivo.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!