Kekin: Sustav zaštite žena ne funkcionira i ne prepoznaje nasilje nego ga tolerira

"Povjerenstvom želimo istražiti institucionalne propuste u sustavu zaštite žena od nasilja koji dovode do ubojstava žena. To nije tema koja bi trebala dijeliti Hrvatski sabor jer zaštita žena mora biti zajednički interes. Ovo je konstruktivan prijedlog koji ima samo jedan cilj, da žene u ovoj zemlji budu sigurnije i slobodne od nasilja", pojasnila je na konferenciji za novinare u Saboru Kekin.

Ubojstva žena nisu incidenti, kako ih se često predstavlja, ni privatne tragedije koje se događaju iza zatvorenih vrata, kao ni djela pomahnitalih pojedinaca na koje se nikako ne može utjecati, upozorila je.

Podsjetila je da je premijer Andrej Plenković nakon strašnog ubojstva žene u Lidlu prije nekoliko godina, izjavio da on 'ne može spriječiti primitivce, divljake i kretene da čine kaznena djela'. "To nije točno, femicid je najsprečiviji zločin. Do svakog femicida vodi dugo razdoblje nasilja, prijetnji, kontrole, ponižavanja, fizičkog nasilja i mnoštvo je koraka u kojima sustav mora to moći vidjeti, prepoznati i reagirati”, istaknula je.

Što se događa kad žena prijavi nasilje?

U ogromnom broju femicida, napominje, žene i jesu prijavljivale nasilje, i bilo je slučajeva u kojima su muškarci imali dvoznamenkasti broj prijava za nasilje, slušali smo i o ženama koje su bile u sigurnim kućama prije toga, koje su bile u sustavu socijalne skrbi pa, poručuje, 'sasvim je jasno da sustav zakazuje ako na sva ta upozorenja nije u stanju i dalje prepoznati rizik i zaštititi ženu'.

„Tražimo da se uključi Sabor jer su brojke neumoljive, prošle godine je ubijeno 19 žena, što je, otkad je Plenković premijer, najveći broj ubijenih žena u jednoj godini. Sveukupno otkad je Plenković premijer ubijeno je više od 130 žena, što je stvarno visok broj i svima je u interesu da se taj broj počne smanjivati”, ustvrdila je.

Našim prijedlogom, naglašava, tražimo odgovore na osnovna pitanja – što se događa u trenutku kada žena prijavi nasilje, kako se procjenjuje rizik, kojim algoritmima se vode službenici, prolaze li i kakve edukacije, postoje li protokoli postupanja, kako se određuju zaštitne mjere, tko ih provodi, tko provodi nadzor zaštitnih mjera i gdje dolazi do očitog gubitka suradnje između svih tih resora. To je resor MUP-a, pravosuđa, socijalne skrbi i zdravstva i oni svi moraju međusobno surađivati da bi zaštita žena funkcionirala u praksi, ocijenila je.

"Sustav nasilje ne prepoznaje, relativizira ga i tolerira"

Na sve to, kaže, svake godine upozorava pravobraniteljica, ali i GREVIO koji prati implementaciju Istanbulske konvencije. Zato me zabrinjava da je Vlada na sutrašnju raspravu poslala samo predstavnike Ministarstva pravosuđa, dok ostalih resora nema i to govori kako Vlada vidi taj problem.

Oni, dodaje, vide da trebaju nastupiti tek kada se problem dogodi, i time se i hvale govoreći da uvode femicid u Kazneni zakon. "Super, ali to neće dovesti do prevencije femicida. Ona se događa u drugim sektorima i za to su nam potrebni drugi dijelovi sustava. Pravosuđe dolazi na kraju, odvraćajuće kazne su važne, ali one neće dovesti do smanjenja broja femicida, što i vidimo”, ističe Kekin.

Ono što mi vidimo je da i dalje sustav nasilje ne prepoznaje, da ga relativizira i tolerira, što se vidi iz činjenice da žena koja prijavi nasilje završi s istom prekršajnom kaznom kao i onaj koji je nasilje vršio jer se to tretira kao bračna svađa i razmirica ili 'tako je to u braku', kako je govorila još jedna Plenkovićeva ministrica kada je komentirala nasilje u obitelji.

Među problemima je navela i djecu u obiteljima u kojima ima nasilja, istaknuvši da muškarac koji je nasilan prema ženi ne može imati jednaka roditeljska prava.

„Naš sustav ne da ne štiti žrtve nasilja nego postaje dodatni rizični faktor za žene žrtve nasilja. Usto, žene koje čuju u vijesti da je muškarac koji je ubio ženu imao dvoznamenkasti broj prijava za nasilje, jedina poruka koju one mogu dobiti jest da šute i trpe”, zaključila je Kekin.