Letica: Ni Izrael ni SAD nisu ostvarili niti jedan od ciljeva koje su zacrtali u Iranu

"Idemo, nažalost, u tom pravcu", kazao je Ante Letica, komentirajući krhko primirje i izvješća o potencijalnim novim američko-izraelskim udarima na Iran.

"Nakon neuspjelog pokušaja dogovora oko slobode prolaska Hormuzom i nakon međusobnih provokacija tamo, ako se ne postigne neko primirje koje će duže trajati, doći će do daljnje eskalacije i daljnjih američko-izraelskih napada na Iran", dodao je.

"Ne radi se samo o Hormuškom tjesnacu"

Letica kaže da Izrael i SAD nisu ispunili niti jedan od propisanih ratnih ciljeva.

"Ne radi se samo o Hormuškom tjesnacu, radi se o tome da ni Izrael ni SAD nisu ostvarili niti jedan od ciljeva koje su zacrtali kada su napali Iran; a to znači: da se promijeni režim, da se prekine nuklearni program, da se uništi raketni potencijal srednjeg i dalekog dometa, da se uništi Iranska revolucionarna garda, da Iran više ne može biti pokrovitelj Hezbolaha i Hamasa na Bliskom istoku, da ne može biti prijetnja Zaljevskim zemljama. Zatim, pitanje iranske nafte i, što je vrlo bitno, pitanje utjecaja Kine. Niti jedan od tih ciljeva nije napravljen", kaže.

"Ono što može slijediti, a to su već najavili Benjamin Netanyahu i Donald Trump, jest to da sankcijama, blokadama i bombardiranjem unište kompletnu infrastrukturu i, kako sami kažu, dovedu Iran u kameno doba. Pitanje je hoće li to uspjeti", dodao je Letica.

Hipotetski je opisao i potencijalni scenarij potpunog raspada Irana kao suverene države.

"Ako dođe do toga, može se dogoditi da u Iranu dođe do socijalnih nemira. Revoluciju iz 1979. nisu povukli islamski klerici nego iranska sirotinja. Ljudi nemaju što jesti, piti, Iran ima problem s vodom, nema lijekova, nafte, nema ničega. Što se onda događa? Počinju socijalni nemiri, a onda idemo na nacionalne sukobe; u Iranu ne žive samo Perzijanci nego su tu razne etničke skupine koje bi to mogle iskoristiti. Azeri, Paštuni, Kurdi... Ostali bi Perzijanci u sredini i iranska država tada ne bi bila trajna prijetnja ni Izraelu ni Bliskom istoku, bez obzira na nuklearni program i rakete", kaže.

"Teško da će doći do pregovora"

Letica kaže kako sve to stvara ogromne probleme za nastavak pregovora.

"To je jedna od mogućnosti i zato je teško da će doći do pregovora. Drugo, mi ne znamo tko vlada Iranom; jesu li to Mahud Pezeškian i Abas Aragči, koje su relativno normalne osobe, ili je to zapovjednik IRGC-ja, u odsustvu Modžtabe Hamneija, za koga se ne zna je li živ. Skrivaju li se oni iza njega? Jesu li Pezeškian, Aragči i šef parlamenta, koji je glavni pregovarač, samo glasnogovornici, a ne oni koji donose odluke?"

"Amerikanci i Izraelci likvidirali su prvi, drugi i treći ešalon civilnog rukovodstva Irana, vjerskih lidera, čuvara revolucije, vojske. Ali pitanje je s kim se sada može pregovarati, tko je taj koji donosi odluke. To su vrlo veliki problemi koje, mislim, ni Trump ne razumije. Čini mi se da je malo izgubio kontrolu, da dan danas ne zna zašto je ušao u taj rat. Ništa što je deklarirano nije ostvareno, to se sada vidi. Svi su proglasili pobjedu - Iran, Izrael, SAD - i kako ćemo sad pregovarati?", kaže Letica.

Dodao je kako se nada diplomaciji, a tu vidi ključnom ulogu NR Kine.

"Nadam se nekoj podzemnoj, tihoj diplomaciji. Treba gledati ulogu Kine, koja nije od početka otvoreno stala na stranu Irana, ali preko svojih suradnika, u prvom redu Pakistana, pokušava dovesti dvije strane za pregovarački stol. Ovo Kini s jedne strane odgovara, ali s druge ne odgovara."

"Ono što je ostalo od svjetskog poretka tu se lomi i treba imati kristalnu kuglu da bi se moglo predvidjeti što će se dogoditi. Bio sam pesimista kada smo govorili o pregovorima, i dalje sam. Volio bih da sam u krivu, ali po svemu sudeći, nisam", dodaje.

"Iran ima još dosta kapaciteta"

Osvrnuo se i na iranske vojne kapacitete koji su, kako kaže, još uvijek ozbiljni.

"Iran ima još dosta kapaciteta: lansirnih rampi, bespilotnih letjelica, dalekometnih raketa, raketa srednjeg dometa. Svi koji se ozbiljno bave tim kažu da Iran ima još sredstava da se tri, četiri mjeseca odupire. Veliki dio toga zakopan je, velik dio su Izraelci i Amerikanci bombardiranjem zakopali. Iran pokazuje da ima, posebno za napade na zemlje Zaljeva, koje i dalje nemaju mogućnost obrane", kaže.

"Iran ovim ratom diktira stanje u svjetskom gospodarstvu"

Letica kaže kako je jedna od posljedica rata i jačanje iranske geopolitičke pozicije na svjetskoj sceni.

"Što se dogodilo? Iran se ovim ratom stavio u poziciju da, na neki način, diktira stanje u svjetskom gospodarstvu. To je apsurd, ali to je posljedica ovog rata", kaže Letica.

"Što se tiče arapskog i islamskog svijeta, još uvijek nema tolikih reakcija. Saudijska Arabija i Kuvajt zabranili su korištenje svojih baza za američke akcije na 24 sata, ali su onda dopustili da Amerikanci ponovno koriste te baze. Postoji rivalstvo između Saudijske Arabije kao vodeće sunitske i Irana kao vodeće šijitske zemlje. Ali tu su Kinezi odigrali vrlo značajnu ulogu, to se ne smije zaboraviti", kaže Letica pa dodaje.

"Kinezi su bili zaslužni da nakon dugo godina sjednu saudijski i iranski ministar vanjskih poslova i dogovore otopljavanje odnosa. Iran je sada napadao baze i potencijale Saudijske Arabije, ali navodno su opet razgovarali saudijski i iranski ministar, uz posredstvo Pakistana."

"Postoji potreba za umjetnim gnojivom"

Kaže i kako treba paziti na nestašicu umjetnog gnojiva, koja bi mogla dovesti do opasnih posljedica.

"O jednoj stvari se mora voditi računa. Svugdje u svijetu postoji potreba za umjetnim gnojivom za proizvodnju hrane. Ne bude li gnojiva neće biti ni hrane pa će se mnoge države naći u situaciji gladi. Ta glad generira daljnje migracije. Ovaj rat također može generirati veliki broj migranata, to će biti strašan pritisak na Europu. O tome treba voditi računa."

Letica se osvrnuo i na dolazak američkih ratnih brodova u Hrvatsku i reakciju Zorana Milanovića, koji je istaknuo kako je ulazak stranih oružanih snaga bez dozvole Sabora protuustavan.

"Što se tiče američkih ratnih brodova, oni su i u bivšoj državi dolazili u Dubrovnik, Split, Rijeku. Isto tako su dolazili i ratni brodovi ruske crnomorske flote. Raspadom Jugoslavije i našim ulaskom u euroatlantske integracije, SAD je naš saveznik, jedan od naših glavnih saveznika, ne vidim problem da američki brodovi ulaze u hrvatske teritorijalne vode i luke. Problem je eventualno u davanju dozvole tim brodovima da budu četiri, pet dana, u Dubrovniku, Splitu, Rijeci..."

Nastavak "tvrde kohabitacije"

"Predsjednik tvrdi da sadašnji način donošenja odluke nije ustavan. Ja sam za to da se drži zakona, a ako se smatra da zakon ne valja ili da je protuustavan, onda treba poduzeti korake da se taj zakon promijeni, odnosno da Ustavni sud da svoj pravorijek i o tome."

Dodaje kako je riječ o nastavku "tvrde kohabitacije", o kojoj je govorio još 2020.

"Ovo nije dobro, ovo je samo nastavak onoga o čemu smo baš u ovom studiju govorili od 2020., o tzv. tvrdoj kohabitaciji. Ja sam i tada upozorio koji problemi mogu nastati u odnosu na ustavna rješenja i ovlasti predsjednika Vlade i predsjednika Republike po pitanju obrane, nacionalne sigurnosti i sl."

"Dogodili su se potresi, pandemija kovida, rat u Ukrajini koji prijeti širim sukobom, rat na Srednjem i Bliskom istoku, sada u Iranu, pa gospodarska i financijska situacija. Nije im to zazvonilo da moraju sjesti, ako ne oni, onda njihovi timovi, i da moraju izvršavati svoje ustavne obveze. Ustav ne poznaje ime i prezime nego funkcije i obveze. A oni to ne rade. To više nije borba dva ega. Čini mi se kao da sam Don Quijote pa jurišam na vjetrenjače: to nije više borba dva ega, to je sada sajam taštine."

Na kraju dana, kaže Letica, trpi Hrvatska, trpimo svi mi.

"Hrvatska trpi: hrvatska obrana, sigurnost, hrvatski ugled, vanjska politika, svi mi u cjelini i to mora prestati, na ovaj ili onaj način. Čini mi se da je to sajam taštine, a s druge strane možda hvatanje pozicija za neke buduće izbore. Opet su partikularni interesi iznad nacionalnih."

Na pitanje je li Milanović u pravu kada napominje na opasnosti koje takva strana vojna prisutnost predstavlja Hrvatskoj, Letica kaže da je to rizik koji Hrvatska mora preuzeti kao članica euroatlantskih organizacija.