Može li prvi Nacionalni plan za suzbijanje seksualnog nasilja nešto promijeniti?

Vijesti 21. sij 202309:09
Izvor: Pixabay / Ilustracija

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i Ženska soba pozdravile su donošenje Nacionalnog plana za suzbijanje seksualnog nasilja i uznemiravanja ocjenjujući ga dokumentom koji može "uroditi plodom" i "važnim prvim korakom", premda u njemu vide nekoliko slabih točaka.

Nacionalnim planom do 2027. godine Vlada je definirana tri posebna cilja: prevenciju seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja, unaprjeđenje skrbi i osiguranje dostupnosti usluga podrške žrtvama seksualnih delikata te postizanje odvraćajućeg djelovanja kod počinitelja seksualnih delikata.

“Držimo kako su sva tri odabrana područja prioritetna, a odabrane mjere su ključne kao prvi korak za ostvarenje osnovnog cilja nacionalne politike – suzbijanje seksualnog nasilja i pružanje odgovarajuće pomoći i podrške osobama koje su ga preživjele”, kazala je Hini koordinatorica Ženske sobe Maja Mamula.

Pravobraniteljica Višnja Ljubićić smatra da se, bez obzira na određene nedostatke, radi o kvalitetnom dokumentu koji će “uroditi plodom” u smislu kažnjavanja počinitelja i zaštite žrtva.

Vlada: Prvi takav dokument

Nacionalni plan za razdoblje do 2027. te prateći Akcijski plan za razdoblje do 2024. Vlada je usvojila uoči nove godine, a za njihovu provedbu osigurala je više od 18 milijuna kuna.

Želimo podići svijest o neprihvatljivosti takvog ponašanja, o poticanju prijava počinitelja seksualnih delikata te zaštiti žrtava i promicanju njihovih prava, naglasio je premijer Andrej Plenković.

Posebno je bitnim istaknuo edukaciju o neprihvatljivosti seksualnog nasilja od najranije školske dobi.

Ministar obitelji i socijalne politike Marin Piletić istaknuo je kako je riječ o prvom nacionalnom dokumentu usmjerenom “zaštiti žrtava seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja u Hrvatskoj.

“Plan sasvim sigurno predstavlja nove iskorak u sustavnoj borbi protiv nasilja”, rekao je.

Podići osvještenost i edukaciju

Ono na čemu se planira raditi, stoji u Planu, je podizanje razine osviještenosti o potrebi rada na sustavnoj i kontinuiranoj edukaciji o problematici seksualnog nasilja.

Uz rad na prevenciji stvorit će se i planovi programa u sustavima odgoja i obrazovanja da bi se seksualno nasilje moglo prepoznati u najranijoj dobi.

Programi će se, osim fizičkog seksualnog nasilja, dotaknuti i tema vezanih uz elektroničko seksualno nasilje.

Provest će se preventivni program u suradnji s odgojno-obrazovnim institucijama te putem YouTube kanala MUP-a s ciljem razvoja svijesti kod djece o mogućim opasnostima i rizicima korištenja interneta, mobitela i slično.

Također će se izraditi analiza mjera i aktivnosti koje provode visoka učilišta kako bi se smanjio broj seksualnog uznemiravanja u visokom obrazovanju.

Unaprjeđenje zakonodavstva

U planu je provođenje psihosocijalnog tretmana počinitelja kako bi mu se osigurala pomoć u promjeni njegova ponašanja te bi ga se tako poučilo kako kontrolirati vlastito ponašanje, kako razviti samokontrolu te promijeniti stavove prema počinjenom djelu.

Obavezno je provođenje dijagnostičkih postupaka u svrhu donošenja odluke o uključivanju počinitelja u pojedinačni program u okviru zatvorskog sustava i/ili u okviru zdravstvenog sustava ako je postavljena psihijatrijska dijagnoza.

U planu je specijalizirana edukacija koja je namijenjena državnim službenicima, pravosudnim dužnosnicima te studentima i profesorima na studijskim programima koji obrazuju stručnjake koji u svom radu dolaze u kontakt sa žrtvama.

Osigurat će se telepotpore prilikom zdravstvene obrade djece žrtava seksualnog nasilja  te pružanje savjetovanja.

Nacionalnim planom se predviđa rad na pripremnim koracima za uspostavu Dječje kuće.

Izmjenama zakonodavstva bit će pooštreno kažnjavanje te će se ubrzati i učinkovitije procesuirati počinitelja kaznenih djela nasilja nad ženama, djecom i u obitelji,

Pravobraniteljica: Poboljšati međuresornu suradnju

Pravobraniteljica Višnja Ljubičić upozorila je pak da mjerama nije predviđeno značajnije poticanje međuresorne suradnje (policije, državnog odvjetništva, pravosuđa, zdravstvenih i socijalnih institucija).

Dodala je da se u kontekstu usluga pomoći i potpore žrtvama navodi potreba osiguravanja ravnomjerne dostupnosti u pojedinim slučajevima među nadležnim institucijama, ali da nijedna od mjera nije usmjerena na poboljšanje, poticanje ili organizacijsku formalizaciju takve međuresorne razmjene informacija.

Također ukazuje da se planom nije adresirao nedostatak specijaliziranih odjela u zdravstvenim ustanovama za žrtve seksualnog nasilja, kao niti postojanje standardiziranih usluga.

I”Za stvarne iskorake u području suzbijanja rodno utemeljenog nasilja, posebice onog seksualne prirode, bit će potrebna radikalnija reforma sustava za koje je nažalost upitno ima li naše društvo u ovom trenutku kapaciteta, jer očito je da politička volja postoji”, ocijenila je.

Prevencija nasilja na radnom mjestu

Značajnim drži da će se provoditi i multisektorske edukacije čiji je cilj prevencija seksualnog uznemiravanja i nasilja na radnome mjestu.

“Konkretne mjere nažalost ne prate navedene tvrdnje”, objasnila je pravobraniteljica koja je u više navrata uputila primjedbe donositeljima plana.

Objasnila je kako spolno uznemiravanje u kombinaciji s diskriminacijom značajno ugrožava poziciju žena na tržištu rada.

Pravobraniteljica pozdravlja mjere unaprjeđenja zakonodavnog okvira bolje zaštite žrtve te smatra da bez obzira na navedene nedostatke da se radi o kvalitetnom dokumentu koji će “uroditi plodom” u smislu kažnjavanja počinitelja i zaštite žrtva.

Mamula: Konačno dokument na koji se možemo pozvati

Mamula iz Ženske sobe je naglasila da su u Hrvatskoj u zadnjih desetak godina učinjeni određeni pozitivni pomaci usmjereni na suzbijanje seksualnog nasilja kao što su donošenje protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja te niz izmjena kaznenog zakona i zakona o kaznenom postupku i slično.

No, naglasila je da je unatoč pomacima i nije postojala jedinstvena nacionalna politika koja bi objedinjavala, koordinirala i pratila uspješnost svih tih napora.

“Konačno imamo dokument na koji se možemo pozivati kada se pojave problemi u praksi, ali i pratiti uspješnost u provođenju zajedničkih mjera i ciljeva, koji su do sada bili „rasuti“ po različitim strategijama i planovima i koje je bilo teško obuhvatiti u cjelini”, kazala je Mamula.

Objasnila je da je uspješnost provedbe Nacionalnog plana uvjetovana brojnim faktorima te da je teško predvidjeti razinu uspješnosti, ali ističe kako je donošenje Nacionalnog plana iznimno važan i ključan korak.

“Ne vjerujemo da će sve ići savršeno i po planu, ali iskreno vjerujemo da postoji velika razina interesa za uspješnu provedbu ovog plana od svih ključnih aktera”, kazala je Mamula.

Dodala je da na svim nositeljima mjera leži odgovornost za provedbu mjera iz njihove nadležnosti te da je tu bitna uloga organizacija civilnog društva kao “watch doga” što je jedan od ključnih mehanizama praćenja provedbe i uspješnosti.

Piše: Veronika Miloševski

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

PROČITAJTE JOŠ

Komentari

Vaš komentar