Premijer Andrej Plenković u razgovoru za Politico objavljenom u ponedjeljak rekao je kako je „razumno” očekivati da će Hrvatska ući u eurozonu i šengenski prostor do druge polovice 2024. godine. 

„Ideja je da postignemo oboje, uđemo u Schengen i eurozonu, do kraja mandata ove vlade, dakle do druge polovice 2024.”, rekao je Plenković u razgovoru za Politico koji je vodio tijekom posjeta Bruxellesu u petak.

Dodao je da je to težak zadatak, no i razuman rok.

Europska komisija još je 2019. objavila da je Hrvatska ispunila sve tehničke uvjete za ulazak u šengenski prostor, no to još sad moraju prihvatiti i članice, što već niz godina čekaju Rumunjska i Bugarska.

Hrvatska je sredinom prošle godine ušla u europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak prema članstvu u eurozoni.

Premijer je istaknuo kako se zbog koronakrize može očekivati da će članice eurozone nastaviti suspendirati svoja pravila fiskalne discipline, ali da se države koje se žele pridružiti tom ekonomskom prostoru ne mogu oslanjati na takve „self-help trikove”.

Izrazio je žaljenje što je Hrvatska zbog ekonomske štete koju je virus prouzročio morala napustiti konsolidaciju i stabilizaciju javnih financija.

Zaključio je da će njegova vlada u budućnosti imati dva cilja: korištenje europskog fonda za oporavak, europskog proračuna i privatnih investicija kako bi se generirao rast, te povratak okviru od 2017. do 2019. kad je postignut suficit u državnom proračunu.

Premijer vjeruje kako će Hrvatska prva sredstva iz europskog fonda za oporavak dobiti tek 2022. godine.

„Proces je kompliciran”, rekao je Plenković.

„Kad se ne radi o helikopterskom novcu, to je vrlo teško i kompleksno. Treba vam plan, projekt, potvrda, tender, implementacija, dokumentacija. Ako se to dogodi brže, rado ćemo trošiti ta sredstva”, no ako je „realističan”, novac će stići tek iduće godine, zaključio je premijer.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.