Što gradonačelnici uopće rade u Saboru: "Problem nije u Zurovcu i kavicama, nego u zakonu koji to legitimira"

Zurovec, nekadašnji član stranke Fokus (a prije nje i HDZ-a) u Sabor je ušao na izborima 2024. godine s koalicijske liste Fokusa i Republike. Gradonačelnik je Svete Nedelje u već trećem uzastopnom mandatu. Upravo tu činjenicu, da je na čelu grada, iznio je kao argument za svoju političku odluku.

Prije prelaska vladajućima sastao se i popio famoznu 'kavicu' s premijerom Andrejom Plenkovićem, a tih dana viđen je i u saborskom kafiću s glavnim tajnikom HDZ-a Krunoslavom Katičićem.

"Tako su postavljene stvari u Hrvatskoj"

Ponajviše gnjeva, a i ne baš blagonaklonu reakciju samog Plenkovića, izazvala je Zurovčeva izjava kojom je nakon svega obrazložio svoju odluku.

"Kako ćete inače nešto napraviti? Tako su postavljene stvari u Hrvatskoj, nisam ih ja takvima postavio. Kad ste u oporbi, uvijek vam nedostaje jedan papir."

Još je kazao kako je glavni razlog bilo ubrzavanje projekta željeznice od Zagreba do granice sa Slovenijom (tzv. vlak 'Samoborček' ironično preimenovan u 'Zurovček') koji bi prolazio i kroz njegovu Svetu Nedelju.

"Već se dugo vrijeme zalažem za taj projekt pa već znam u kojoj je fazi. Praktički odmah nakon te kave – koja je bila vrlo ugodna i konstruktivna – imao sam i sastanak s Hrvatskim željeznicama i resornim ministrom", izjavio je.

Priča je postala konfuzna kada su naknadno iz HŽ Infrastrukture za N1 kazali da nisu imali ikakav sastanak sa Zurovcem.

Puhovski: Histerija zbog kavica je neznalačka

Zurovčev slučaj iznova stavlja na dnevni red pitanje gradonačelnika i načelnika općina koji su ujedno i zastupnici u Hrvatskom saboru pa se smatra, pogotovo kada nisu iz kvote vladajućih, da su podložniji aranžmanima s vladajućima kako bi osigurali realizaciju projekata u svojim sredinama i razne druge probitke.

Takvo stvaranje većine u Saboru "ispijanjem kavica" s premijerom politički analitičar Žarko Puhovski ne smatra nesvakidašnjim niti toliko problematičnim.

"To se događa u svakom parlamentu u svijetu. Histerija koja se kod nas razvila zbog tih kavica doista je neznalačka. Tako se dvaput mijenjala vlast u Njemačkoj, najprije u 1970-ima, a onda i u 1990-ima. U Engleskoj imate izraz 'crossing the floor' za prelaske s jedne na drugu političku stranu. To je nešto što se događa tako dugo dok zastupnici i zastupnice imaju puni mandat", kaže.

"Problem je što gradonačelnici mogu biti u Saboru"

Puno veći problem Puhovski vidi u nečemu drugom.

"Problem je što gradonačelnici i gradonačelnice te načelnici i načelnice općina istovremeno mogu biti i zastupnici u Saboru. Ti ljudi su, po logici stvari, isključivo ili gotovo isključivo interesno orijentirani. I potpuno je razumno da za bolnicu u svome gradu naprave nešto što se od njih traži. To može važiti i za ostale zastupnike, ali za ove to važi skoro kao neka vrst naloga, nešto što proizlazi iz njihove funkcije. Osim toga, oni u Saboru odlučuju sami o sebi, odlučuju po kojim će pravilima funkcionirati. Kod nas demokracija traje već dovoljno dugo da političke stranke koje su u igri mogu imati dovoljno kandidata i kandidatkinja za razne pozicije", ističe.

Što kaže Zakon o nespojivim dužnostima?

U Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, članak 9 govori o nespojivosti dužnosti.

Tamo piše da zastupnik istodobno s obnašanjem zastupničke dužnosti ne može biti: sudac Ustavnog suda RH, sudac, državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika, pučki pravobranitelj, zamjenik pučkog pravobranitelja, predsjednik ili potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, ministar, državni tajnik, čelnik državne upravne organizacije, zamjenik čelnika državne upravne organizacije, rukovoditelj upravne organizacije u sastavu ministarstva, glavni tajnik Vlade Republike Hrvatske, glavni tajnik ministarstva, predstojnik ureda i ravnatelj agencije Vlade RH, predstojnik Ureda Predsjednika Republike, predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, veleposlanik, generalni konzul, župan ili zamjenik župana, gradonačelnik Grada Zagreba ili zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba, djelatne vojne osobe, službenici i namještenici u Oružanim snagama, član uprave trgovačkog društva, ustanove i izvanproračunskog fonda u pretežitom državnom vlasništvu te čelnik pravne osobe koja je Saboru obvezna po zakonu podnositi izvješće.

Gradonačelnici i načelnici mogu, ne i župani

Nigdje gradonačelnika (osim gradonačelnika Zagreba) i načelnika općine. A čak petinu ukupnog broja saborskih zastupnika u sadašnjem sazivu čine gradonačelnici i načelnici općina te jedan dogradonačelnik. Ukupno ih je 31 od trenutnih 150 zastupnika u Saboru.

Paradoks je spomenutog zakona što dopušta gradonačelnicima i načelnicima biti saborskim zastupnicima, ali isto ne dopušta županima.

"A župani, nota bene, u realnosti naših života kao građana i građanki, imaju manje važnosti od gradonačelnika i načelnika. Naravno, izuzetak je gradonačelnik Zagreba koji ima funkciju župana, ali principijelno gledano to ne mijenja puno na stvari", kazao je Puhovski.

Čular: Dok je ovako, legitmino je to što Zurovec radi

Politolog i redoviti profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Goran Čular kaže kako bi za ovdašnji politički sustav i političku kulturu iz niza razloga bilo bolje kada bi i dužnosti gradonačelnika i načelnika općine bile nespojive s dužnošću saborskog zastupnika onako kako je s njom nespojiva dužnost župana.

"Do 2000. godine županije su se razlikovale od gradova i općina po tome što su bile jedinice državne uprave, a od 2000. to više nisu i nema više razloga da ono što se, u ovom slučaju, odnosi na župane, ne odnosi i na gradonačelnike i načelnike, a to je nespojivost obnašanja tih dužnosti s dužnošću zastupnika u Hrvatskom saboru. Po meni, nema nikakvog pravnog argumenta da ne bude takvog razdvajanja. Time bi se uvelike spriječio i sukob interesa", smatra Čular.

Razlozi su, kaže, razni, a jedan je da bi se izbjegle situacije poput ove sa Zurovcem.

"Sve dok imamo ovakvo zakonsko rješenje, legitimira se ono što Zurovec hoće. Svi koji smatraju da gradonačelnici mogu biti zastupnici, ne mogu ništa prigovoriti ni Zurovcu ni Dariju Hrebaku niti ikome drugome koji iz nacionalnih koalicija u kojima sudjeluju vuku tantijeme svojim gradovima i općinama. Sve dok je tako zakonski riješeno, sasvim je legitimno pregovarati o svom političkom interesu iz te pozicije", ističe Čular.

"Natječu se za Sabor, a ne žele mandat"

Čular upozorava i na druge posljedice koje proizlaze iz toga.

"Time se može ostvariti kontrola nad ljudima kako unutar stranke, tako i u procesima na državnoj razini. To govori i da bi stranke trebale imati puno veći obuhvat kadrova kojim bi pokrili sve dužnosti", dodaje.

Dodatnu notu ovom problemu daje i to što ljudi koji su na dužnostima nespojivima s dužnošću saborskog zastupnika bez ograničenja mogu sudjelovati na izborima za Sabor, iako je jasno da neće ići u saborske klupe.

"Tako radi niz političara s raznim nespojivim funkcijama. Tako radi niz HDZ-ovih župana, a isto rade i neki zastupnici u Europskom parlamentu natječući se za Sabor iako znaju da neće moći prihvatiti mandat u Saboru. No oni imaju pravo kandidirati se sve dok birači, na neki način, to ne kazne. Mnogi birači daju čak i preferencijske glasove ljudima za koje je jasno da neće ili ne mogu prihvatiti mandat u Hrvatskom saboru. Političare nitko ne tjera da jasno kažu zašto se kandidiraju za mjesto koje je nespojivo s dužnošću koju već obnašaju i hoće li je prihvatiti ako budu izabrani", kaže Čular.

Župani i europarlamentarci služe kao mamci

Da su ovome o čemu govori prof. Čular skloni u raznim političkim strankama svjedoči, primjerice, to što je na prošlim parlamentarnim izborima u 10. izbornoj jedinici splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban dobio više od pet tisuća preferencijskih glasova, iako je bilo jasno da neće fotelju župana zamijeniti saborskom. A u 4. izbornoj jedinici na istim izborima kandidatkinja je bila SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan i osvojila najviše preferencijskih glasova na listi - više od devet tisuća, premda je također bilo jasno da neće ikamo iz Europskog parlamenta. Isto je učinio i tadašnji europarlamentarac Mislav Kolakušić na listi stranke Pravo i pravda. Također i Matija Posavec iz Nezavisne platforme Sjever koji je kao međimurski župan na parlamentarnim izborima 2024. dobio više od 16 tisuća preferencijskih glasova no nije se, naravno, odrekao dužnosti župana, nego je mandat prepustio Ivici Baksi.

Prema onome što su nam rekli sugovornici, nadogradnja vladajuće većine Zurovčevim ulaskom u nju ne proizlazi tek iz pukog pijuckanja kava i dogovora s prvacima vladajuće stranke, već iz izbornog zakona koji njemu i drugima u sličnoj poziciji omogućuje takvo djelovanje u Saboru.