Gošća Newrooma bila je Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice ekonomskog instituta. Govorila je o uvođenju eura.

“Ja definitivno mislim da 2023. godina nije dobra godina za uvođenje eura jer hrvatsko gospodarstvo strukturalno nije spremno za takav potez. Mi možda ispunjavamo uvjete, zapravo, tek moramo vidjeti ispunjavamo li kriterije konvergencije da bi se euro uopće mogao uvesti. Međutim, stanje našeg gospodarstva, neprovođenje strukturnih reformi, vrlo nizak rast proizvodnosti rada, izostanak vidljive konvergencije dohodaka, izostanak strukturne konvergencije da bi gospodarstvo bili što sličnije onima u eurozoni i vrlo upitna kvaliteta institucija… U ovom trenutku Hrvatska nažalost nije spremna”, kaže.

Ističe i kako ljudi sve više kredite dižu u kunama.

“U ovom trenutku je udio kunskih kredita preko pola. Udio europskih kredita se smanjio ispod polovice ukupnih kredita i ima tendenciju daljnjeg pada. Imate daljnje razloge, koji su više vezani za političku ekonomiju Europske monetarne unije, ona je duboko nestabilna. Nju ne prati adekvatna politička integracija, prije svega vezana za fiskalne politike i tu će uvijek dolaziti do jako velikog trenja između zemalja članica koje ne žele taj vid integracije i koji su neto davatelji i drugih zemlaja, koje su neto primatelj i kojima takav vid dublje fiskalne integracije paše”.

“U našoj eurostrategiji je napravljena analiza gdje se mjerila usklađenost Hrvatske i eurozone, baš da se pokaže da je usklađenost tih ciklusa toliko značajna da nema šanse da nas zapadne neka recesija dok je u ostatku EU neka ekspanzija. Međutim, to nikako ne znači da se nama u budućnosti ne može dogoditi tako jedan individualan šok koji se odnosi namo na Hrvatsku i da ostatak EU nije u recesiji. Mi možemo imati neke neeuropske šokove koji nas mogu ciljati jer smo blizu Crne Gore ili BiH. Činjenica da zemlje poput Češke i Slovačke, čiji standard je brže rastao, a Hrvatska ima znatno niži rast bi nam već trebala nešto reći”, dodaje.

Rekla je i kako neuvođenje eura ima i drugu stranu medalje koja se odnosi na tečajni rizik. “Naša središnja banka nije apsolutno ništa radila da se ta eurizacija smanji, a to se moglo raditi”, ističe.

U Sloveniji su nakon uvođenja eura rasle plaće, neki tvrde da će se to dogoditi i u Hrvatskoj:

“Ja se bih se baš usudila biti tako hrabra i reći da će rasti plaće, jer rast plaća može biti vezan samo za rast proizvodnosti rada, a da bi rasla proizvodnost rada, trebaju nam strukturne reforme. Nije Europska monetarna unija čarobni štapić koji će nam riješiti probleme. Naši realni strukturni problemi, koji su temeljni razlog zbog čega se nalazimo tu gdje se nalazimo, Europska monetarna unija neće riješiti”, zaključuje.