Na azijskim burzama cijene dionica u četvrtak su pale, nakon što je južnokorejska središnja banka prva u svijetu podigla kamatne stope unatoč pandemiji, a najviše su na udaru prodaja bile kineske tehnološke dionice.

MSCI indeks azijskih burzi oko 6,30 sati bio je u minusu 0,66 posto, spustivši se unatoč tome što je Wall Street dan ranije dosegnuo nove rekordne razine.

Tokijski Nikeki jutros je bio u blagom plusu od 0,07 posto, no ostale azijske burze bilježe znatne minuse – indeks hongkonške burze potonuo 1,44 posto, shenzhenške za 1,25 posto, a šangajske 0,5 posto.

Kineske burze zabilježile su oštre gubitke pod utjecajem pada cijena tehnoloških dionica pod pritiskom novih regulacija koje Peking uvodi za taj sektor. “Mnogi investitori pitaju nas je li vrijeme za kupnju kineskih tehnoloških dionica. Kratki odgovor je ‘ne'”, kaže Peter Garnry, strateg u SAXO banci.

Za 0,7 posto spustio se i južnokorejski Kospi, nakon što je južnokorejska središnja banka podigla kamatne stope po prvi put u zadnje tri godine te tako postala prva veća središnja banka koja je povukla taj potez iako još traje era pandemije. Ključna kamatna stopa podignuta je za 25 baznih bodova, na 0,75 posto.

“Situacija s koronavirusom u Koreji se pogoršala od zadnjeg zasjedanja središnje banke u srpnju, kada su odaslani signali da je neizbježno zaoštravanje monetarne politike. No, gospodarstvo je postalo uvelike otporno na izbijanje zaraza, a poduzetnici su naučili živjeti s virusom”, navode iz Capital Economicsa, dodajući da rastuća zaduženost kućanstava i rast cijena nekretnina prijete financijskoj stabilnosti zemlje.

Središnje banke diljem svijeta polažu temelje za tranziciju monetarnih politika s golemih poticaja gospodarstvima zbog pandemijske krize na situaciju kada bi mnoga gospodarstva mogla postati pregrijana.

Za nove smjernice u investitori i u Aziji čekaju sutrašnje izjave predsjednika Feda Jeromea Powella nakon godišnjeg simpozija u Jackson Holeu u potrazi za signalima kad će početi zaoštravanje monetarne politike SAD-a.

Dolar i dalje oko najniže razine u tjedan dana

Tečaj dolara, pak, i dalje se kreće oko najniže razine u zadnjih tjedan dana prema najvažnijim svjetskim valutama uslijed pozitivnih očekivanja investitora da širenje delta varijante koronavirusa neće ugroziti gospodarski oporavak.

Također investitori čekaju i nove smjernice iz Jackson Holea oko tajminga smanjivanja monetarnih poticaja, no pritom ne očekuju nagle promjene dosadašnje Fedove ultra-popustljive monetarne politike. Sve to smanjuje potražnju za dolarom, koji se smatra sigurnim utočištem za kapital u neizvjesnim vremenima.

Tako je dolarov indeks, koji mjeri kretanje američkog dolara prema šest najvažnijih svjetskih valuta u četvrtka je ojačao 0,05 posto, na 92.867 bodova te je i dalje je nadomak najniže razine od 17. kolovoza od 92.8 bodova.

Dolar je stagnirao prema euru, koji stoji 1,1765 dolara, dok je prema japanskom jenu, još jednoj valuti koja se smatra utočištem za kapital, ojačao 0,05 posto, na 110,06 jena.

Cijena barela Brent nafte na londonskom tržištu u četvrtak je oslabila 0,53 posto, na 71,87 dolara, a na američkom za 073 posto, na 67,86 dolara.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.