Danska uvela moratorij na projekte izgradnje podatkovnih centara: Nastao "fantazijski red čekanja"

U središtu rasprave je Danska, prva u regiji koja se suočila s tim problemom, gdje su formiranje nove vlade i nagli rast zahtjeva za priključenje na mrežu doveli do privremene obustave novih projekata.

Podatkovni centri sve češće nailaze na otpor zbog velike potrošnje energije. U SAD-u je savezna država Maine bila blizu zabrane njihove izgradnje, dok se u Pennsylvaniji politički pritisak povećava. O moratorijima razmišljaju i druge države, poput Virginije i Oklahome.

U Europi su potpune moratorije uvele samo Nizozemska i Irska, iako su ih kasnije ublažile. No pritisak na elektroenergetske mreže širi se kontinentom, osobito zbog razvoja umjetne inteligencije i ubrzane elektrifikacije, javlja CNBC.

“Igre gladi” u energetskoj politici

Danski državni operator mreže Energinet u ožujku je uveo privremenu obustavu novih priključaka zbog “eksplozije” zahtjeva. Trenutno se čeka priključenje projekata ukupne snage oko 60 GW, dok vršna potrošnja zemlje iznosi oko 7 GW. Podatkovni centri čine gotovo četvrtinu tih zahtjeva.

Direktorica Digital Realtyja za nordijsku regiju Pernille Hoffmann upozorila je: “Ako ne možete smjestiti AI sustave u Dansku, premjestit ćete ih drugdje – i to će se dogoditi.”

Henrik Hansen iz Udruženja industrije podatkovnih centara ističe da se mora realno sagledati dostupna energija: “Ne možemo nekontrolirano odobravati priključke jer energija jednostavno nije dostupna.” Dodaje da je nastao “fantazijski red čekanja”, gdje zahtjevi daleko nadmašuju stvarne mogućnosti.

Zbog toga se traže stroži kriteriji za prioritizaciju – poput zrelosti projekta, investicija i društvene koristi. U nekim državama već se postavlja pitanje treba li prednost dati bolnici ili podatkovnom centru.

Politička neizvjesnost i odluke na čekanju

Privremena obustava u Danskoj trebala bi trajati tri mjeseca ili dok Energinet ne uvede nove mjere. No za donošenje odluka o prioritetima potrebni su politički dogovori i regulatorne promjene.

To je dodatno otežano jer Danska trenutačno formira novu vladu. Bivši ministar energetike Lars Aagaard ranije je najavio mogućnost da se prednost da domaćim potrošačima, dok bi podatkovni centri mogli završiti na dnu liste.

Rizik od gubitka investicija

Stručnjaci upozoravaju da je prošlo vrijeme kada su se podatkovni centri mogli graditi bez otpora javnosti. Lokalne zajednice sve više reagiraju na njihov utjecaj.

Danska trenutno ima oko 398 MW kapaciteta podatkovnih centara, uz dodatnih 208 MW u izgradnji. Očekuje se rast od 1,2 GW do 2030., pri čemu najveći dio čine veliki tehnološki igrači.

Diana Hodnett iz Googlea upozorava: “Ne možete čekati unedogled. Ako nema sigurnosti, investicije se brzo preusmjeravaju na druga tržišta.”

Sličan stav iznijela je i Pernille Hoffmann: “Ako ne možemo osigurati uvjete za AI infrastrukturu, ona će otići drugdje – ne samo iz Danske nego i iz cijele nordijske regije.”

Prilika za nova pravila

Neki u industriji vide ovu situaciju kao priliku za razvoj novih regulatornih modela. Operativni direktor Energineta Søren Dupont Kristensen nazvao je pauzu “prozorom prilike” za redefiniranje pravila.

Irska je, primjerice, ublažila svoj moratorij i razvila jedan od najopsežnijih regulatornih okvira u Europi.

Microsoft planira uložiti tri milijarde dolara u podatkovne centre u Danskoj između 2023. i 2027. Tvrtka ističe da su ti objekti ključna infrastruktura modernog društva.

“Ključno pitanje nije hoće li potražnja za računalnom snagom usporiti, nego koliko brzo infrastruktura i regulativa mogu sustići taj rast”, zaključuju iz Microsofta.